Njemačka je zbog snažnog gospodarstva i male nezaposlenosti mamac za radnike iz drugih država članica. Njemačkoj industriji trebaju radnici, no isto tako postoje bojazni od velikog vala Rumunja i Bugara koji bježe od siromaštva kod kuće nakon što su im ove godine otvorena europska tržišta rada.
Nakon što se nekoliko njemačkih gradova potužilo da se njihove zdravstvene i socijalne službe već ne mogu nositi s velikim brojem nezaposlenih Istočnoeuropljana, vlada njemačke kancelarke Angele Merkel osnovala je u siječnju radnu skupinu kako bi razmotrila kako spriječiti te zloporabe.
Stroža pravila
Svoje prve zaključke ti će stručnjaci predstaviti medijima u srijedu, no dokument koji je Reuters dobio na uvid pokazuje da će njemačka koalicijska vlada uvesti stroža pravila.
"Vlada podržava slobodu kretanja i Njemačka od toga ima koristi. Istodobno, moramo priznati da se mnogi problemi mogu povezati s imigracijom", ističe se.
Broj stanovnika u Njemačkoj porastao je 2013. treću godinu zaredom i Njemačka bilježi najveći broj useljenika u zadnja dva desetljeća, osobito iz istočne Europe. Još je prerano da bi se moglo reći hoće li otvaranje tržišta rada za Bugare i Rumunje od 1. siječnja dovesti do još većeg povećanja od očekivanog.
Konzervativac Guenter Krings, pomoćnik ministra unutarnjih poslova za odnose s parlamentom, rekao je da Berlin smatra slobodu kretanja radnika "jednim od glavnih stupova Europske unije."
Cilj je pronaći mjesto za rad ili studiranje
"No, sloboda kretanja na europskoj razini ima svrhu: da se pronađe mjesto za rad ili studiranje", rekao je. "Ako nemate čak niti teoretsku šansu da pronađete zaposlenje, potrebni uvjeti za slobodu kretanja nisu ispunjeni."
Vlada ističe da većina Rumunja i Bugara u zemlju dolazi zakonito kako bi radili ili studirali, ali manjina ih lažno tvrdi da su samozaposleni kako bi dobili dodatnu pomoć ili pomoć za djecu iako nemaju nikakvih realnih izgleda da pronađu posao niti to namjeravaju učiniti.
Imigranti i dalje dobrodošli
"Želimo naglasiti da su imigranti i dalje dobrodošli u Njemačku", rekao je Krings, ističući da su Njemačkoj važne jedino kvalifikacije a ne država podrijetla.
Potkraj prošle godine gradonačelnici 16 gradova poput Kolna, Hannovera i Dortmunda javno su zatražili pomoć zbog velikog broja nezaposlenih imigranata iz istočne Europe, među kojima ima mnogo Roma.
Radnom skupinom, koju čine visoki dužnosnici 11 ministarstava, predsjedaju zajedno ministarstvo unutarnjih poslova koje vode konzervativci i SPD-ovo ministarstvo rada, osiguravajući ravnotežu između dviju snaga u "velikoj koaliciji", koja će u srijedu obilježiti prvih stotinu dana svojeg mandata.
Stručnjaci predlažu ograničenje boravka za imigrante na tri mjeseca ako ne pronađu posao, protjerivanje onih koji budu uhvaćeni u varanju socijalnog sustava i zabranu povratka neko vrijeme, kao i strože birokratske kontrole onih koji traže socijalnu pomoć.
Pomoć za djecu trebala bi se odobravati samo registriranim poreznim obveznicima.
Progon tvrtka koje iskorištavaju radnike
Policija i uredi za zapošljavanje trebali bi također goniti tvrtke koje iskorištavaju neprijavljene radnike i vlada bi trebala osigurati 200 milijuna eura kako bi ublažila socijalne probleme u najteže pogođenim gradovima, preporučuju.
Ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere rekao je da bi fokus trebao biti na onima koji izrabljuju nekvalificirane imigrante. "Moramo obratiti pozornost na ljude i strukture koji dovode imigrante i izrabljuju ih za vlastite sitne interese", rekao je za Rheinischer Post.
Dodao je da se ne može dopustiti da ljudi koji ne znaju niti riječi njemačkog dolaze u lokalne urede socijalne službe sa savršeno ispunjenim obrascima i traže pomoć za djecu ili dozvolu da otvore tvrtku.
Zeleni i oporbena ljevica kritizirali su da su predložene mjere nezakonite i da ciljaju pogrešne ljude.
"U slobodnoj i demokratskoj Europi, ljudima se ne može ograničavati koliko dugo mogu tražiti posao ili boraviti u drugoj državi članici. Zabrana povratka također je nezakonita", rekao je Volker Beck iz Zelenih.
Sahra Wagenknecht iz Ljevice upozorila je da se "siromaštvo neće smanjiti borbom protiv siromašnih."
Kritičari navode da je pomoć za djecu do sada zatražilo 3393 Rumunja i 957 Bugara, od ukupno 14,4 milijuna ljudi koji je dobivaju.
Europski sud pravde razmatra je li uskraćivanje pomoći za djecu Rumunjima u Njemačkoj u skladu s europskim zakonima.
Mjesne vlasti u Leipzigu odbile su zahtjev jedne mlade Rumunjke za pomoć za dijete jer nije uspjela pronaći posao. Neobrazovana je, a sa sinom živi u Njemačkoj od 2010. Sud u Leipzigu ocijenio je da je odluka u skladu s njemačkim zakonima, ali je zatražio mišljenje ECJ-a, prenosi EUobserver.
