Francuski predsjednik Emmanuel Macron smatra se jednim od čelnika Europske unije, ali i globalno utjecajnim političarem. Francuska je, uz Njemačku i Nizozemsku, jedan od 'motora' europskog gospodarstva, te je druga ekonomija u EU po godišnjem prometu.
Iako je Macron godinama slovio za jednog od europskih čelnika koji ima utjecaja na službenu Moskvu, ali i na samog Putina, ruski hakeri pokušali su se umiješati u njegovu izbornu kampanju 2017. godine.
Kremlj ne vjeruje Europi
Samo dva dana prije drugog kruga predsjedničkih izbora u Francuskoj 2017. godine, početkom svibnja, na internetu se našlo više od 20 tisuća e-mail poruka iz Macronova izbornog stožera. Dan kasnije Wiki Leaks je također objavio neke od tih mailova. Inicijalno je baza e-mail poruka pronađena na servisu 'Paste Bin' koji koristi veliki broj programera diljem svijeta, ali i veliki broj hakera (koji su, ironično, također IT stručnjaci).
Iako se kasnije pokazalo da je objava tih e-poruka vrlo malo utjecala na ishod glasovanja (pobijedio je Macron), bio je to dokaz da su hakeri već 'stekli naviku' uplitanja u političke procese.
Naime, samo godinu dana prije ovog hakerskog napada gotovo ista stvar dogodila se u SAD-u, tadašnjoj predsjedničkoj kandidatkinji američkih demokrata Hillary Clinton. Kontroverze oko objave sadržaja njezinih e-mail poruka ne prestaju i danas, a ponovno su aktualizirane nakon najave bivšeg predsjednika Donalda Trumpa da će se ponovno kandidirati 2024.
U tadašnjoj predizbornoj kampanji 2016. Trump je praktički pozvao Rusiju i Kremlj da objave Clintonove mailove. "Rusijo, ako slušaš, molim te pronađi njezinih 30.000 e-mailova". Ispostavilo se da je Rusija (ili barem Kremlj, te ruski FSB i GRU) zapravo slušala Trumpov govor – samo tjedan dana kasnije ti su se mailovi našli na internetu i (opet) na tada popularnoj stranici Wiki Leaks.
Kremlj ne voli ni demokraciju
Iako su francuske vlasti provele istragu nakon što je Macron postao predsjednik, te objavile da bi "iza curenja mailova mogao stajati bilo tko", bilo je jasno da bi taj "svatko" mogla biti Kina ili - Rusija.
Početkom 2018. američke i britanske vlasti službeno su optužile ruske hakerske skupine da stoje iza napada na servere Demokrata (DNC) i Hillary Clinton, kao i iza napada na Macronovu kampanju. Američka savezna velika porota tada je optužila šest ruskih državljana za organiziranje ovih napada.
Među njima su Yuriy Andrienko, IT stručnjak iz tajne 'Jedinice 74455' GRU vojne obavještajne službe, kao i Sergey Detistov, GRU-ov potpukovnik. Zanimljivo je da je među njima i Pavel Frolov, poznati ruski haker, koji se nakon "svjetske slave" zaposlio u službi FSB-a. Za svim ovim državljanima Rusije još uvijek su na snazi međunarodne tjeralice, kao i crvene tjeralice FBI-a.
Sama 'Jedinica 74455' relativno je novoformirana - postoji tek desetak godina unutar ruske vojne obavještajne službe 'GRU'. Članovi ove grupe su se tijekom godina na internetu nazivali raznim imenima, poput 'Voodoo Bear', 'Telebots' i 'Iron Viking', dok ih američka NSA naziva 'Sandworm'. Jedan od najpoznatijih računalnih virusa koje je stvorila ova grupa je 'NotPetya'. Riječ je o iznimno naprednom 'malware' virusu, koji je sposoban 'spavati' na ciljanim računalima i skladištima podataka te samostalno popravljati svoj računalni kod.
'NotPetya' je odgovoran za uništenje desetaka tisuća računala i servera diljem svijeta, te štetu veću od 700 milijuna dolara. Ova hakerska skupina najvjerojatnije je odgovorna i za veliki napad na električnu mrežu u Ukrajini krajem 2015. godine. Tada je preko 230.000 kućanstava ostalo bez struje jer su hakeri napali računalne sustave koji su kontrolirali distribuciju. Ruski hakeri koristili su virus 'Black Energy', koji je u osnovi isti kao 'NotPetya'. Također, ovaj novi virus imao je 'plug in' dodatke, za razne industrijske sustave za distribuciju električne energije.
Neki od tih 'dodataka' za 'Crnu energiju' mogli bi stvoriti i tzv 'Command and Control Script', popis naredbi za cijeli tijek proizvodnje - u biti hakeri su uspjeli potpuno zamijeniti upravljačke sustave u samim elektranama. Uz sve to, tijekom napada u Ukrajini 'Black Energy' je uspjela u potpunosti onemogućiti rad trafostanica, prebrisavši njihov upravljački softver.
Ruski tisak je 2018. pisao da je jedan od pripadnika 'Jedinice 74455' Petar Nikolajevič Pliskin, jedan od najpoznatijih svjetskih hakera, a vjerojatno i najpoznatiji ruski haker. Pliskin je godinama bio poznat pod raznim imenima, najčešće kao 'Z3rO One', a smatra se glavnim razvijačem virusa 'Petya', 'NotPetya' i 'Black Energy'. Pliskin je rođen 1988. u Haborovsku, a već sa 14 godina počeo je izvoditi napade na razne računalne mreže. Prije početka invazije na Ukrajinu, neki ruski izvori tvrdili su da je Pliskin bio na 'iznimno visokoj' poziciji u Kremlju, te da je bio član glavnog stožera ruskih oružanih snaga za kibernetičko praćenje.
Pliskina često nazivaju 'Putinovim hakerom', a vjeruje se da su on i njegov tim zaduženi za kibernetičku sigurnost ureda ruskog predsjednika. Pliskin se također smatra jednom od najtraženijih osoba na svijetu. Tako američki federalni program 'Rewards for Justice' nudi čak deset milijuna dolara za informacije koje bi dovele do uhićenja Pliskina, a optužen je po više točaka u okviru seta zakona 'Computer Fraud and Abuse Act' (CFAA ). Pliskina se sumnjiči i za hakiranje nekoliko američkih bolnica i proizvođača lijekova, nanijevši im štetu veću od milijardu dolara.
