"Querdenker" doslovno: 'Oni koji razmišljaju drugačije' opraštaju se od zimske pauze", izjavio je Michael Ballweg u videoporuci na internetu potkraj siječnja. Osnivač ovog pokreta, koji se bori protiv državne politike suzbijanja korone, pozvao je na paradu automobila u Stuttgartu. Ovaj grad je, kao glavni grad savezne zemlje Baden-Württemberg, bio njemačka kolijevka pokreta. Sada postoje ogranci na sjeveru, zapadu i jugu Njemačke. Demonstracije se održavaju posvuda, a najveći skupovi održani su protekle godine u Berlinu i Leipzigu.
Oba puta demonstracije su završile nasilno, uostalom kao i sredinom ožujka u Dresdenu (Saska) i sedam dana kasnije u Kasselu (Hessen), piše DW.
No, slike demonstranata koji se tuku s policijom ne odgovaraju imidžu koji o sebi imaju Querdenkeri. Michael Ballweg i njegovi sljedbenici uvijek ističu svoju miroljubivost i odanost Ustavu. Ples i pjesme dio su standardnog repertoara na mitinzima. Ali to je samo jedan aspekt: Desničarski ekstremisti su također redovni sudionici demonstracija ovog pokreta. A to kao da nikome ne smeta.
Stručnjak za pitanja demokracije Reiner Becker sa Sveučilišta u Marburgu (Hessen) prepoznaje obrazac, koji se stalno ponavlja. Sudionici protesta, kako navodi, "dobro znaju da je riječ o strategiji koja glasi preplaviti policiju masom demonstranata i ne pridržavati se uvjeta koje nameću sudovi".
Paušalne kritike na rad policije
Upravo se to nedavno ponovilo u Kasselu: umjesto dozvoljenih 6.000 sudionika, na kraju je ulicama prodefiliralo tri puta više. Većina njih nije držala propisan minimalni razmak od 1,5 metra niti su nosili zaštitne maske. Bili su tu i protu-demonstranti. Kako je situacija postajala sve nepreglednija i brutalnija, policija se počela braniti palicama, papar-sprejom i vodenim topovima kako bi se zaštitila. Internetom su potom kružile fotografije i video sekvence policajaca, koji su tukli demonstrante.
Christopher Vogel smatra neprimjerenim paušalne kritike pripadnika pokreta teoretičara zavjere uperene protiv njemačkih zvaničnika. On radi u Mobilnom savjetodavnom timu za borbu protiv rasizma i desničarskog ekstremizma u Kasselu i promatrao je demonstracije na licu mjesta. "Policija nije bila naviknuta na klijentelu koju je tamo vidjela", rekao je Vogel u intervjuu za DW. "Neki su svoju djecu stavili u prvi red, kao zaštitne štitove". Bilo je i sukoba između desničara i ljevičara – a između njih su bile obitelji s djecom.
"Oni žele da ih država pusti na miru"
"Čisto optički i po ponašanju prosvjednika situacija nije bila jasna", kaže Vogel, opisujući zbunjujući skup. Pokretačka snaga protesta bila je inicijativa "Slobodni građani Kasela". Retorika i ponašanje ove grupe nepogrešivo se temelje na štutgartskom modelu "teoretičara zavjere". Policiji je, kako to opisuje Vogel, bilo teško procijeniti situaciju, kako bi znala što poduzeti. Njegov zaključak: "Situacijom se više nije moglo vladati."
Vogel smatra da je suštinska ideja pokreta "izuzetno tanka". U principu, Querdenkeri se brinu samo o svojim individualnim slobodama. "Oni se samo žele vratiti u normalan život i žele da ih država pusti na miru", vjeruje Vogel. On je uvjeren u to da će se, kad korona nestane s naslovnih stranica, veliki dio njih oprostiti od svog političkog angažmana.
Birači Zelenih kao simpatizeri AfD-a?
Ova se procjena uklapa u rezultate studije, koju je u prosincu objavio sociolog Oliver Nachtwey sa Sveučilišta u Baselu. On i njegov tim obavili su ispitivanje više od 1100 "teoretičara zavjere" kako bi saznali kakvi su njihovi motivi i stavovi. Prije korone gotovo polovina nikada nije sudjelovala u demonstracijama. "Što se tiče socijalne strukture, to je relativno star i jedan uglavnom akademski pokret", glasila je jedna ocjena. Manje od deset posto članova pokreta mlađe je od 30 godina - prosječna dob njegovih pripadnika je oko 50 godina.
Gotovo dvije trećine ispitanih ima barem srednjoškolsku diplomu, više od polovine njih je završilo fakultet, a 67 posto smatra se srednjom klasom. Na saveznim izborima 2017. godine 23 posto „querdenkera" glasalo je za Zelene, 18 posto za stranku Ljevice i 15 posto za desničarsku Alternativu za Njemačku (AfD). Međutim, to je bilo mnogo prije korone. Na sljedećim saveznim izborima AfD bi među pripadnicima "Querdenker" pokreta mogao skoro pa udvostručiti glasove - na 27 posto. A Zeleni bi mogli doći na razinu konzervativaca (CDU/CSU) od jedan posto.
Teoretičari zavjere vjeruju kako vlada skriva istinu
Velika većina, naime 61 posto "Querdenkera", želi u rujnu glasati za nepoznate, odmetnute stranke, uključujući u srpnju osnovanu Stranku temeljne demokracije Njemačke. Na njenoj početnoj stranici piše: "Svako tko tvrdi da u našoj zemlji vlada sloboda, laže. Jer ne vlada sloboda." Ova percepcija ogleda se u studiji o "teoretičarima zavjere": Gotovo 80 posto se slaže s izjavom da više ne možete izraziti svoje mišljenje bez da dobijete probleme. Oko 75 posto je mišljenja da su mediji i politika u sprezi i da vlada krije istinu.
Središnje otkriće znanstvene studije je snažno otuđenje „Querdenkera" od institucija političkog sustava, etabliranih medija i starih narodnih stranaka koje karakteriziraju pokret "teoretičara zavjere". Još jedno otkriće: sljedbenici pokreta nisu "izrazito ksenofobični ili islamofobični", u nekim slučajevima su "prilično antiautoritarni i skloni antropozofiji". Čini se da se ova samoprocjena uklapa u slike s demonstracija. To su ljudi koji plešu i pjevaju uz bubnjeve - s jedne strane. S druge strane su to desničarski ekstremisti s ratnom zastavom Reicha i antisemitskim sloganima.
Provokacije sa židovskom zvijezdom
Jedni izgledaju gotovo poput hipija iz 1960-ih i 70-ih. Drugi opet provociraju žutom Davidovom zvijezdom iz nacističke ere, koju nose na demonstracijama uz dodatak "necijepljeni" - kao izraz njihove navodne stigmatizacije od strane sistema kojeg odbacuju. Granice između krajnje ljevice i krajnje desnice se pretapaju. "Previše pretapaju", kako smatra Služba za zaštitu ustavnog poretka, koja je zapravo njemačka tajna služba za djelovanje u unutrašnjosti zemlje. Stoga je pokret "teoretičara zavjere" od prosinca i službeno pod prismotrom tajne službe u pokrajini u kojoj je nastao.
"Ekstremistički, ideološko- zavjerenički i antisemitski sadržaji ciljano su pomiješani s legitimnom kritikom državnih mjera za suzbijanje pandemije korone", navedeno je u obrazloženju. Gotovo četiri mjeseca kasnije, vlasti vide potvrdu za svoju odluku. Glasnogovornik Službe za zaštitu ustavnog poretka je na upit DW-a rekao da su "sakupljene dodatne informacije i spoznaje o regionalnim ograncima pokreta, što daje potpuniju sliku o mreži takvih inicijativa u zemlji."
3. travnja u Stuttgartu veliki prosvjedi
Dokle sežu kontakti, moglo bi se uskoro vidjeti na sljedećim demonstracijama, planiranim za 3. travnja u Stuttgartu, osim ako se skup ne zabrani. Do sada su zahtjevi za održavanjem takvih skupova gotovo uvijek propadali na sudu.
