SABOTAŽE OBAVJEŠTAJACA /

Od rušenja mostova do dronova iz pakla: Najspektakularnije ukrajinske operacije u Rusiji

Dok mirovni pregovori sporo napreduju, Ukrajina nastavlja izvoditi napade duboko u ruskoj pozadini – posljednji u nizu bio je napad pod nazivom „Paukova mreža“. Koje su najspektakularnije operacije Ukrajinaca do sada?

403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx

Tijekom proteklih dana došlo je do eksplozija na željezničkim prugama u ruskim regijama Belgorod i Voronjež, nakon čega su vlakovi iskočili iz tračnica. Ruske vlasti provode istragu zbog sumnje na terorizam. I ranije je bilo više sabotaža u Rusiji koje su izazvale pozornost širom svijeta, a koje se pripisuju ukrajinskim obavještajnim službama, piše Deutsche Welle.

Pristalice Ukrajine ističu inovativnost ukrajinskih službi, dok skeptici upozoravaju da takvi napadi mogu dodatno eskalirati sukob. Operacije organiziraju ukrajinska Služba sigurnosti (SBU) i vojna obavještajna služba HUR. Oni tvrde da su mete legitimne – vojne baze i infrastruktura koju Rusija koristi za rat protiv Ukrajine.

Uništavanje logistike

S obzirom na to da ruske željeznice prevoze streljivo i gorivo za vojsku, one su česta meta sabotaža koje provode SBU i HUR. Tako su agenti SBU-a 30. studenoga 2023. digli u zrak vlak natovaren gorivom u tunelu na Bajkalsko-amurskoj pruzi. Eksploziv je bio postavljen u cisterne koje su se nalazile u tunelu. Zbog požara, danima nije bilo moguće opskrbljivanje istočnih regija Ruske Federacije.

Dana 1. lipnja 2025. gotovo istodobno su se srušili željeznički mostovi u ruskim regijama Brjansk i Kursk, vlakovi su iskočili iz tračnica, a sedam putnika je poginulo. Iako ni SBU ni HUR nisu preuzeli odgovornost, ruske vlasti i ovdje vode istragu zbog terorizma i za napade optužuju ukrajinske obavještajne službe.

Napadi na Krimski most

Most koji povezuje rusko kopno s ukrajinskim poluotokom Krimom, koji je Rusija anektirala 2014. godine, otvoren je 2018. i predstavlja središnji element ruske propagande i ključnu logističku arteriju za opskrbu ruskih trupa. SBU je organizirao tri napada na most, koji su promijenili percepciju o sposobnostima Ukrajine i ukazali na slabosti ruske obrane.

Ujutro 8. listopada 2022. kamion natovaren eksplozivom iz ruske regije Krasnodar ušao je na most i eksplodirao na njegovoj sredini. Dva dijela cestovnog mosta urušila su se na duljini od 103 metra. Osam cisterni s dizelskim gorivom na željezničkoj pruzi pored također je zahvatio požar. „Operacija je planirana šest mjeseci, eksploziv je transportiran preko lažnih tvrtki kroz Gruziju, Armeniju i Kazahstan kako bi se izbjegla ruska kontrola“, izjavio je tada šef SBU-a Vasil Maljuk.

Promet na mostu bio je obustavljen 22 dana, što je dovelo do nestašice goriva i streljiva na Krimu i prisililo rusku vojsku da preusmjeri opskrbu preko okupiranih područja Zaporiške oblasti. Napad je imao snažan psihološki učinak jer je pokazao da su i strogo čuvani ruski objekti ranjivi.

Ukrajina je nastavila napade i idućeg ljeta. Iako prvi napad raketama S-200 nije uspio, Moskva je bila prisiljena pojačati obranu mosta skupljim sustavima S-400. Ubrzo je uslijedio novi napad – ovaj put s mora. Dva drona-čamca eksplodirala su u blizini stupova mosta. Rusija je morala ograničiti promet na mjesec dana, što je ponovno otežalo vojnu logistiku. Ovaj napad označio je i početak upotrebe morskih dronova, koji su u narednim godinama ograničili rusku dominaciju na Crnom moru.

U prosincu 2024. SBU je napao brod koji je prevozio dizalice i 120 tona građevinskog materijala za popravak mosta. Dva kamikaza-drona pogodila su brod u Kerčkom tjesnacu, uništila teret i, prema ruskim izvorima, ranila 15 članova posade. Rusija je potom pojačala patrole u tom području.

Nešto manje od šest mjeseci kasnije, 3. lipnja 2025., SBU je postavio podvodne mine na stupove Krimskog mosta i aktivirao ih daljinskim upravljačem. Kijev je priopćio da su agenti minirali stupove, ali ruski mediji su negirali izvješća o ozbiljnim oštećenjima. Promet je ipak privremeno obustavljen.

Zračne baze na meti

Ruske strateške zračne snage od prvog dana rata igraju ključnu ulogu u raketnim napadima na Ukrajinu. Zbog toga su vojne baze prioritetne mete za SBU i HUR.

Prva značajna operacija bilo je oštećenje radarskog zrakoplova A-50 stacioniranog na aerodromu u Bjelorusiji. U veljači 2023. partizani bjeloruskog BYPOL pokreta napali su zrakoplov s dvije FPV-dron letjelice. Oštećeni su antena i trup zrakoplova, koji je morao biti temeljito popravljen. Kijev je isprva negirao umiješanost, ali je u ožujku 2024. Vasil Maljuk priznao da su korišteni ukrajinski dronovi.

U kolovozu iste godine HUR je napao aerodrom Solci u Novgorodskoj oblastiduboko u ruskom teritoriju. Najmanje jedan bombarder Tu-22M3 je oštećen. Međutim, bilo je i gubitaka na ukrajinskoj strani – izviđačka jedinica HUR-a upala je u zasjedu pri povratku na teritorij pod ukrajinskom kontrolom, a jedan potpukovnik je poginuo.

1. lipnja 2025. čitavi rojevi dronova, ukupno 117, istovremeno su napali četiri aerodroma u različitim dijelovima Rusije. Dronovi su prevezeni običnim kamionima, čiji vozači nisu znali za tajni teret. Prema SBU-u, u operaciji „Paukova mreža“ uništen je 41 zrakoplov, uključujući A-50, Tu-95, Tu-22M3 i Tu-160, što čini 34 posto ruskih nosača krstarećih raketa. NATO navodi da je oštećeno više od 40 letjelica, od kojih je 10 do 13 potpuno uništeno. Ruski izvori govore o manjim gubicima.

Dronovi umjesto raketa

U srpnju 2023. SBU je napao Moskvu. Dva drona napravljena od lakih zrakoplova pogodila su zgrade. Nije bilo većih oštećenja, ali su eksplozije izazvale paniku u ruskoj prijestolnici. Prema agenciji Reuters, protuzračna obrana nije bila učinkovita protiv malih dronova, pa su sigurnosne mjere u Moskvi pojačane.

U narednom razdoblju napadi dronovima postali su svakodnevni, a stalno su se obarali rekordi u dometu. Tako je u travnju 2024. dron HUR-a preletio 1.200 kilometara do Nižnjekamska u Tatarstanu, gdje je zapalio rafineriju nafte i djelomično zaustavio proizvodnju. U lipnju iste godine, dronovi SBU-a su nakon leta od oko 1.800 kilometara napali radarske stanice tipa „Voronjež“ u Orenburškoj oblasti, koje su dio sustava ranog upozorenja na raketne napade.

Izdajnici i ratni zločinci

SBU i HUR su također izvodili atentate na kolaboracioniste, ruske časnike ili inženjere koji su sudjelovali u raketnim napadima na civilne ciljeve. Zbog tajnosti operacija ne postoji potpuni popis eliminiranih osoba.

Poznato je da je SBU u prosincu 2024. godine u Moskvi ubio zapovjednika ruskih trupa za zaštitu od radioloških, kemijskih i bioloških prijetnji, general-pukovnika Igora Kirilova, kao i jednog njegovog suradnika. Kirilovu su se pripisivali ratni zločini, uključujući napade kemijskim oružjem na ukrajinske obrambene snage.

Početkom ove godine, ukrajinski agenti su u Moskvi ubili Mihaila Šackog, zamjenika šefa konstruktorskog ureda „Mars", koji je bio odgovoran za modernizaciju raketa H-59 i H-69, kao i za razvoj novih dronova. Ukrajinska vojna obavještajna služba potvrdila je operaciju, ali nije iznijela dodatne detalje.

POGLEDAJTE VIDEO: Brutalna Putinova osveta, Rusi izveli nemilosrdne udare: 'Čuli smo ih po zujanju'

 

403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Pročitaj i ovo
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Regionalni portali
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx