Svi oni koji se rugaju švedskoj aktivistici Greti Thunberg zbog njezinog emotivnog govora na UN-ovom sastanku na vrhu o klimi, kada je svjetskim liderima spočitala da se ne brinu dovoljno o okolišu i klimi, mogli bi uskoro veslati do posla. I to s kiselim osmijehom. Naime, gradovi od New Yorka pa do Šangaja bit će pogođeni učestalim poplavama jer se razina mora povećava brže nego što se do sada mislilo, javlja CNN.
Ledenjaci i ledene ploče od Himalaje do Antarktike tope se brzo, a ribe kojima se hrane milijuni ljudi nestaju. Ovo su samo neke od katastrofa koje su emisije stakleničkih plinova već pokrenule na cijelom planetu i ledenim regijama, stoji u izvješću Međuvladina panela o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda (IPCC). Na tom izvješću naziva "Posebno izvješće o oceanu i kriosferi u promjenjivoj klimi" (Ocean and Cryosphere in a Changing Climate) radilo je više od 100 znanstvenika iz 36 zemalja. Ovo izvješće je posljednje od triju posebna izvješća IPCC-a nakon hitnog dokumenta iz listopada prošle godine koje je pokazalo da će svijet možda imati vremena tek do 2030. da održi globalno zagrijavanje ispod 1,5°C. Osim toga, tu je i izvješće o utjecaju klime na planet Zemlju iz kolovoza.
UN-OVO ISTRAŽIVANJE – HRVATSKA JE RANJIVA NA KLIMATSKE PROMJENE: Evo koje nam katastrofe i kronične bolesti predviđaju u skorijoj budućnosti
Dokaz da čovjekovo djelovanje brzo odvodi planet nepreglednim putem
"Ovo je izvješće jedinstveno jer je IPCC prvi put dosad pripremio dubinski izvještaj u kojem se proučavaju najudaljeniji krajevi Zemlje - od najviših planina udaljenih polarnih regija do najdubljih oceana. Otkrili smo da su čak i posebno na ovim mjestima klimatske promjene uzrokovali ljudi", rekao je Ko Barrett, potpredsjednik IPCC-a.
Riječ je o najnovijim znanstvenim dokazima koji pokazuju kako zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem brzo odvodi planet u nepovrat. Jedna od posljedica je i povećanje razine mora. No, premda postoji određena neizvjesnost o tome što nas točno čeka u budućnosti, autori izvješća su nedvosmisleni: unatoč učinjenoj šteti, čovječanstvo još uvijek ima izbora. Brze akcije za zaustavljanje ovisnosti globalne ekonomije o fosilnim gorivima mogu spriječiti neke od najgorih mogućih posljedica, kažu oni.
Grenland se najbrže topi
Novo izvješće oslikava alarmantnu sliku brzog otapanja ledenjaka koje se događa u polarnim regijama diljem svijeta te kako će promjene drastično izmijeniti ljudsku civilizaciju u narednim desetljećima. Nalazi pokazuju da će se razina mora do kraja ovog stoljeća vjerojatno povećati više nego što je dosad predviđano.
Od glavnih ledenih ploča,20 stopa te je izgubio više od 275 gigatona godišnje u prosjeku između 2006. i 2015. Ali još veća ploča, ona antarktička, također se smanjuje, gubitak površine leda utrostručio se između 2007. i 2016. u odnosu na prethodnih deset godina.
Arktik se brže zagrijava od ostatka planeta
Zbog sve većeg otapanja Antarktike, autori kažu da će porast razine mora do 2100. vjerojatno premašiti tri stope ako se emisija ugljika nastavi povećavati. Znanstvenici upozoravaju da je potrebno još istraživanja, ali tvrde da bi promjene primijećene u dijelovima Antarktike mogle biti prvi znakovi da je ledena ploča dosegla točku bez povratka.
"Ako je to istina, onda postoji šansa za višemjesečni rast razine mora u sljedeća dva do tri stoljeća", rekla je Regine Hock, profesorica na Sveučilištu Alaska Fairbanks i glavna koordinatorica istraživanja.
Čak i ako kolaps ledene plohe Antarktike nije neizbježan, u izvješću se navodi da će mnogi od 680 milijuna ljudi širom svijeta, koji žive u niskim obalnim područjima, doživjeti godišnje poplave do 2050. koje su se događale samo jednom u stoljeću. Naime, Arktik se zagrijava znatno bržim tempom od ostatka planeta. Međutim, tijekom posljednjih 40 godina, izvješće otkriva da se arktički morski led vrlo vjerojatno smanjuje tijekom svih mjeseci u godini, što uzrokuje dodatno zagrijavanje. Smanjenje morskog leda zabilježeno u rujnu posebno je značajno i vjerojatno bez presedana u zadnjih 1000 godina. U gotovo svim regijama znanstvenici su otkrili i da se snježni pokrivač smanjuje, te da se ledenjaci povlače. Otjecanje iz ovih izvora osigurava milijunima pitku vodu i koristi se za uzgoj većine hrane koju jedemo. A permafrost, tlo koje ostaje smrznuto tijekom cijele godine i sadrži gigatone ugljika i metana koji mogu ugrijati planet, također doživljava rekordno zatopljenje.
Problem je i u moru
Znanstvenici kažu da su oceani, koji pokrivaju 71 posto Zemljine površine, podnijeli teret zagrijavanja koje su izazvali ljudi, ali izvještaj upozorava da više ne mogu držati korak s trendom globalnog zatopljenja. Gotovo je sigurno da su se svjetski oceani neprekidno zagrijavali od 1970. godine i apsorbirali 90 posto viška topline, navodi se u izvješću. Morski toplinski valovi koji su istrijebili velike dijelove koraljnih grebena vrlo su se vjerojatno udvostručili i predviđa se da će postati češći i intenzivniji. Oceani također prirodno apsorbiraju ugljikovdioksid iz zraka i vjerojatno su pohranili 20 do 30 posto onoga što su ljudi ispuštali u atmosferu od 1980. godine, kaže se u izvješću. Ali apsorpcija ogromnih količina ugljika učinila je ocean kiselijim i nepristupačnim za koralje o kojima ovise milijuni drugih vrsta.
Kao rezultat toga, došlo je do pomaka u geografskim rasponima mnogih vrsta, a maksimalni ulov ribe se smanjio, kažu znanstvenici. U nekim regijama, poput Arktika, zabilježeno je više ribe, međutim, u svjetskim morima ribu i drugu morsku hranu vjerojatno će biti teže pronaći. Za milijune ljudi širom svijeta koji ovise o oceanu kao primarnom izvoru hrane, ova otkrića su zabrinjavajuća.
Što čovjek može učiniti kako bi spriječio katastrofalan scenarij?
U izvješću se jasno navodi da postoji način da se izbjegne katastrofalan scenarij. U ovoj priči osobito su ugroženi gradovi duž obale i na Arktiku te će njihovi stanovnici biti prisiljeni prilagoditi se promjenama. Za one u najsiromašnijim zemljama to će biti posebno teško. Tempo promjena koje dolaze, upozorava izvješće, bit će izazov za svjetske vlade i njihove sposobnosti za smišljanje i provođenje rješenja. No, znanstvenici kažu da se mnoge potencijalne posljedice mogu izbjeći samo ambicioznim i brzim smanjenjem emisije ugljika. Primjerice, predviđa se da će stope porasta razine mora do 2100. doseći 15 milimetara godišnje, ali samo prema scenariju visokih emisija. Prema scenariju s nižim emisijama, gdje ljudi ubrzo smanjuju globalnu emisiju stakleničkih plinova, očekuje se da će se razina mora znatno sporije povećavati na četiri milimetra godišnje.
, Image: 427757102, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy, andrea sabbadini / Alamy
"Ovo šalje poruku da politike koje ograničavaju emisiju stakleničkih plinova mogu snažno utjecati na budući porast razine mora. Ono što danas radimo može odlučiti kojim od tih puteva idemo", rekla je Andrea Dutton, izvanredna profesorica na Odjelu za geoznanost na Sveučilištu Wisconsin u Madisonu.
U izvješću se navodi da su sada doneseni izbori ključni za ograničavanje budućih posljedica i izbjegavanje eskalacije troškova i rizika koji dolaze s odgodom djelovanja.
