Vulkanske su erupcije tijekom stotina tisuća godina hladile naš planet. Iako velika većina erupcija nije dovoljno velika da bi utjecala na globalne klimatske obrasce, posebno velike erupcije mogu imati globalni utjecaj. Naime, čestice pepela koje završe u atmosferi odbijaju sunčeve zrake natrag u svemir, čime se temperatura na Zemlji snižava.
U novom radu, koji je objavljen ovog tjedna u časopisu Geophysical Research Letters, znanstvenici razmatraju mogućnost ponavljanja takvog učinka vulkanske erupcije kako bi sudjelovali u borbi protiv klimatskih promjena. Predlažu stvaranje "umjetnog vulkana".
"Nitko ne voli ideju namjernog prčkanja s našim klimatskim sustavom na globalnoj razini. Čak i ako se nadamo da se ovi pristupi nikada neće morati primjenjivati, stvarno je važno da ih razumijemo, jer će nam jednog dana možda biti potrebni kako bismo olakšali patnju", tvrdi je Ken Caldeira, istraživač iz Instituta za znanost Carnegie.
Ponavljanje efekata rashlađivanja
On i njegov tim stručnjaka su surađivali sa znanstvenicima iz Kine i Indije kako bi utvrdili može li solarni geoinženjering replicirati efekte rashlađivanja koje uzrokuju vulkanske erupcije. Dizajnirali su model za usporedbu učinaka kratkotrajnog oslobađanja čestica i dugotrajnog održavanja slojeva aerosoli u atmosferi, piše AccuWeather.
Oba modela rezultirala su sniženim temperaturama tla. Naime, kako se čestice šire u atmosferi i reflektiraju sunčeve zrake natrag u svemir, tlo se hladi brže od oceana. Međutim, kratkotrajni priljev pepla u atmosferi, uzrokovan pravom erupcijom vulkana, stvorio je veću razliku u temperaturi između kopna i mora nego dugotrajniji model geoinženjeringa.
Smanjene oborine
Iako su oba scenarija rezultirala smanjenim količinama oborina, veći temperaturni gradijent uzrokovan pravom vulkanskom erupcijom rezultirao je većim smanjenjem količine oborina.
"Kad se vulkan ugasi, zemlja se hladi znatno brže od oceana, što prekida obrasce oborina na načine na koje ne biste očekivali da će biti mogući uz kontinuirano korištenje sustava geoinženjeringa", rekla je Lei Duan iz Carnegiea.
Autori nove studije zaključili su da je najbolji način za borbu protiv klimatskih promjena smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova. No, dodaju kako je važno razmotriti rješenja koja nudi geoinženjering.
