Novi izvještaj UN-ovog međunarodnog panela za klimatske promjene upozorio je na strašne posljedice koje nas čekaju ukoliko vlade svijeta ne poduzmu neke "hitne, dalekosežne odluke bez presedana, u svim aspektima društva", a kako bi usporile globalno zatopljenje. Naš planet nije jedini koji je u opasnosti zbog rasta globalne temperature - u opasnosti je i zdravlje ljudi, prenosi CNN.
Šest je načina na koje klimatske promjene mogu utjecati na vas, od zaraza koje prenose insekti do dijabetesia tipa 2.
Sve više komaraca i insekata koji prenose bolesti
Topla i vlažna klima pruža idealno "uzgajalište" za insekte, a stručnjaci tvrde da bi globalno zatopljenje moglo sa sobom donijeti i više bolesti uzrokovanih patogenima i parazitima među ljudskom populacijom, onima koje prenosi krpelji, komarci i ostali slični organizmi.
Već krajem ovog ljeta pojavio se virus Zapadnog Nila i uHrvatskoj. Bolesti poput te u budućnosti bi mogle biti mnogo češće. Stručnjaci strahuju da bi u SAD-u moglo doći i do pojave malarije.
Globalno zatopljenje donosi promjene ne samo u distribuciji insekata poput komaraca, već utječu i na to koliko brzo se virusi dijele među sobom, kao i na životni vijek insekata. Sve to moglo bi biti povezano s nedavnom ponovnom pojavom virusa Zika, prenosi CDC.
Od 2015. godine u SAD-je zabilježeno 2400 zarada zikom među trudnicama, a porastao je i broj oboljelih od Lajmske bolesti, Rocky Mountain groznice i drugih bolesti uzrokovanih virusima koje prenose insekti.
Ekstremne vremenske prilike i više oborina doprijenele su širenju bakterijskih infekcija kroz kontaminiranu vodu, što je velik problem ljeti. Kontaminirana voda može utjecati na usjeve i te tako dovesti do širenja bolesti. Osim toga, toplije temperature će oluje u budućnostima činiti sve opasnijima. I viša temperatura oceana dovest će do značajnih promjena. Kako navodi direktorica programa koji se bavi klimom i zdravlje u centru na Sveučilištu George Mason, dr. Mona Sarfaty, diljem obala primijećene su bakterijske zaraze među školjkama tijekom toplijih mjeseci. Ukoliko u njoj plivaju, takva voda može dovesti do zaraze ljudi, pogotovo ako imaju otvorenu ranu negdje na tijelu.
Pogoršanje mentalnog zdravlja
Čak i skroman rast temperature povezuje se s povećanim brojem osoba koje pate od mentalnih poremećaja, pokazuje studija provedena na dva milijuna Amerikanaca, objavljena ove godine. Istraživanje je otkrilo kako je rast temperature od tek jednog stupnja povezano s povećanjem broja oboljelih od mentalnih bolesti za dva posto. Istraživač Nick Obradovich navodi kako ti rezultati pokazuju da će se diljem SAD-a u skoroj budućnosti mentalno razboljeti dva milijuna ljudi.
Iako je za ovaj zaključak potrebno provesti još istraživanja, vodeći autor studije navodi kako bi za porast stope samoubojstava krivac mogle biti ekonomske i biološke promjene koje sa sobom donose klimatske promjene.
"Kako se ekonomski uvjeti pogoršavaju, potencijalno se pogoršava i stanje mentalnog zdravlja. Postoji također i potencijalna biološka veza između temperature, termalne regulacije i načina na koji mogaz regulira vlastitu emociju", naveo je profesor Marshall Burke sa Stanforda.
Porast temperature povezan je s češćom pojavom dijabetesa Tipa 2, pokazala je studija objavljena prošle godine u časopisu BMJ Open Diabetes Research & Care.
Dišni problemi i srčani udar
Većina znanstvenika slaže se kako ugljikov dioksid utječe na porast globalne temperature, no te emisije ne štete samo našem planetu. Onečišćivači poput fosilnih goriva generiraju mješavinu čvrstih čestica i kapljica u atmosferi, a te čestice lako ulaze u pluća i krvotok. Ta mješavina može uzrokovati astumu, pogoršati rad pluža i povećati rizik od srčanog udara. Studija objavljena prošle godine u The Lancetu procijenila je kako čak osam milijuna ljudi umire prerano zbog zagađenog zraka.
Utjecaj na ljudsko ponašanje
Čak i male promjene klime mogu utjecati na ljudsko ponašanje, a to se ogleda i u broju fatalnih prometnih nesreća i smanjenom broju inspekcija koje se bavi provjerom kakvoće i zdravstvene ispravnosti hrane, pokazala je studija ove godine objavljena u PNAS-u. Pokazalo se da toplija temperatura vodi do manjeg opreza u prometu i porasta rizika od prometnih nesreća. Ljudi se tijekom toplog vremena rjeđe zaustavljaju pred znakom STOP i općenito manje paze za volanom. Što se tiče hrane, istražitelji su otkrili kako inspektori po restoranima i trgovinama manje kontroliraju hranu onda kada temperatura zraka prijeđe 26 stupnjeva Celzijevih.
Istražitelj Obradovich s MIT-a, inače znanstvenik-koautor studije, zaključuje kako je porast temperatura generalno jako loš za ljude i njihovo funkcioniranje. "Vrijeme itekako utječe na naš život, obaveze, svakodnevni život i rizike koje tijekom njega proživljavamo", zaključio je.
