"Transkripti genocida", istraživački je projekt čije je rezultate predstavio Memorijalni centar Srebrenica. Kako piše Avaz, riječ je o skupu pretraživih stenograma/transkripata sjednica tzv. Skupština srpskog naroda u BiH/NSRS u vremenu od 1991. do 1996. godine.
Objavljeni stenogrami sjednica Skupštine srpskog naroda u BiH tzv. Srpske Republike BiH i Republike Srpske od njenog osnutka do kraja rata u BiH predstavljaju svojevrsno svjedočanstvo genocida kao i planiranog udruženog zločinačkog pothvata s ciljem stvaranja etnički čistih srpskih prostora, neovisno o masovnosti i brutalnosti zločina nad nesrpskim narodom i neprocjenjivoj materijalnoj šteti koja je nastala razaranjem kulturnih, gospodarskih, vjerskih i drugih dobara.
Karadžić: 'Srpski narod neće se smiriti dok ne bude imao svoju državu'
Prema pisanju Avaza, već na 4. sjednici 21. prosinca 1991. Rajko Dukić poručuje: "Također trebamo oročiti ili u okviru ove točke ili u kasnijoj raspravi rok dokle ćemo voditi razgovore i pregovore s partnerskim ili koalicijskim strankama. Jer, očigledno ako se ova nadmena koalicija ne urazumi da ne mogu ovako raditi, ja sam, gospodo, uvjeren da će 21. prosinca 1991. godine biti početak bune protiv dahija". Nakon toga se čuje pljesak.
U siječnju 1992. usvojena je Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda BiH pa proglašena Republika srpskog naroda BiH kao federalna jedinica u sustavu savezne države Jugoslavije. Radovan Karadžić tom prilikom slavobitno poručuje: "Nema toga tko će uvesti dalje od Kozije ćuprije (u Sarajevu) nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. Na Palama je to Jugoslavija!". U veljači 1992. raspravlja se o Nacrtu ustava, simbolima i himni kada je Vojislav Maksimović poručio: "… mi ovdje stvaramo srpsku državu, na srpskoj zemlji i mi imamo pravo na srpsku himnu, na svoju zastavu i na svoj osnovi i jedini simboli, a to je križ s četiri S".
Former Bosnian Serb leader Radovan Karadzic reacts at the court room of the International Residual Mechanism for Criminal Tribunals in The Hague, Netherlands, on March 20, 2019, while waiting to hear the final judgement on his role in the bloody conflict that tore his country apart a quarter of a century ago. - Karadzic is sentence to life imprisonment by UN judges on March 20, 2019. Radovan Karadzic was notorious for his role in the 1995 Srebrenica massacre where more than 8,000 Muslim men and boys were slaughtered in the worst bloodletting on European soil since World War II. (Photo by Peter Dejong / POOL / AFP)
Na idućoj sjednici Karadžić pojašnjava namjere srpskog rukovodstva pa govori da su "težnje srpskog naroda veoma jake i da se srpski narod neće smiriti dok ne dospije u ono što je imao za vrijeme Nemanjića - svoju državu". Momčilo Krajišnik, predsjedavajući Skupštine, navodi da je riječ o sudbonosnim odlukama za srpski narod.
"Mi gospodo, imamo dva pravca - jedan, da se politički borimo, da maksimalno postignemo u ovo današnje vrijeme kao prvoj etapi ili da prekinemo razgovore i da idemo u ono što smo vjekovima radili - da silom osvajamo svoje teritorije".
Mladić: 'Ljudi, to je genocid...'
Za vrijeme rasprave o strateškim ciljevima poslanicima Skupštine, u ime svih boraca i starješina s fronta, obratio se general-pukovnik Ratko Mladić. Rekao je da je rat u BiH "tek počeo tu i tamo". Navodeći namjere rukovodstva Mladić je rekao:
"Lјudi i narodi nisu pilјci niti klјučevi u džepu pa ćemo ih premjestiti tamo-amo. To je lako reći, a teško ostvariti... Prema tome, mi ne možemo očistiti niti možemo imati rešeto da prosijemo samo da ostanu Srbi ili propadnu Srbi a ostali da odu. Pa to je, to neće, ja ne znam kako će gospodin Krajišnik i gospodin Karadžić objasniti svijetu. To je lјudi genocid". Na sjednici 8. siječnja 1993. usvojen je zanimljiv zaključak o muslimanima, piše Avaz.
"Dobro, gospodo, možemo sada da se opredijelimo i zauzmemo stav, da su Muslimani kao narod komunistička tvorevina. Mi ne prihvaćamo tu umjetnu naciju. Smatramo da su Muslimani sekta, grupacija ili skupina, turske provenijencije. Ima li još netko nešto za dodati? Nema. Stavlјam na glasanje sve ove zaklјučke. Tko je za? Ima li neko protiv? Suzdržan? Gospodo, hvala vam usvojili smo zaklјučke jednoglasno", rekao je Krajišnik.
'Srbi nikada ne bi izdržali ono što muslimani trpe u Sarajevu'
U kontekstu rasprave o platformi za pregovore u okviru Ženevske konvencije, Karadžić u siječnju 1994. govori:
"... I da spadnemo na 50 i koji posto mi treba da budemo presretni i prezadovolјni, to je Dušanovo carstvo, ne budemo li bili zadovolјni zbog nekog potoka, pa čak zbog neke varošice mi riskiramo da izgubimo sve. Ali shvatite lјudi mi smo protiv čitavog svijeta stvorili ovu državu i sada nam nitko ne osporava tu državu, ali se postavlјa to pitanje kolika je cijena za našu neovisnost. Molim vas gospodo, nismo u onom stanju u kojem smo bili, shvatite to, da ratujemo iz dva razloga, naš neprijatelј je mnogo bolјe naoružan, utreniran, raznovrsno ratuje i izdržlјiv je strašno, nikada Srbi ne bi izdržali ono što Muslimani trpe u Sarajevu ili Mostaru npr. Mi bi digli ruke."
"Prvi stav u svim principima Kutilerovim, ako se sjećate bio je, Bosna je država koja se sastoji od toga i toga, ali uvijek je stajalo Bosna je država i mi to nikada nismo prihvatili i tražili smo maksimum koji mi možemo prihvatiti, Bosna je konfederacija država, ako već moramo da ostanemo u nekoj konfederaciji, ali naš minimum je da je naša država i da ona ne može biti utoplјena ni u čiju državnost i suverenost osim po našoj volјi u državnost i suverenost Republike Srbije, ne može član ni Jugoslavije, jer ako je Jugoslavija onda mi hoćemo da zadržimo svoju federalnu jedinicu, svoju državu nao federativnu jedinicu te federacije, mada je naš prioritet bio da postanemo dio Srbije.
Nitko nam ništa drugo nije nudio nego da nestanemo, da poništimo svoju državu, da prihvatimo zajedničku državu s Izetbegovićem, odnosno s muslimanima i Hrvatima i jasno su nam na koktelima i ručcima rekli to je gospodo zato što mi nećemo da prihvatimo postojanje islamske države u Evropi, što će reći da smo mi žrtvovani da ne bi bilo te države nego da bi bila mješovita, što će reći da mi svoje živote i živote naših generacija potrošimo na neutralizaciju islama, a da Europa bude zajednica sretnih kršćanskih naroda dok joj mi čuvamo zidine kao neki opkop neke prlјave vode koji i ne postoji nizašta drugo nego da neutralizira islam. Mi to nismo prihvatili. Neko reče sami smo", govorio je Karadžić opet o pregovorima i to 13. veljače 1995.", govorio je Karadžić opet o pregovorima i to 13. veljače 1995.
'Hrvatska je napala Krajinu zbog Srebrenice'
Milorad Dodik uzeo je riječ na sjednici koja se odvijala od 15. do 16. listopada 1995.
"A najveća greška rata je Srebrenica je i Žepa i za to neko treba da snosi odgovornost. Nismo se olako smjeli odreći prostora na kojima smo mi mogli da pravimo diplomatske poene, a mi smo napravili diplomatsku propast. Tko je odgovoran za to? Mi smo legalizirali pred MZ da se mogu uzeti zaštićene zone, a onda smo nakon pet dana galamili kako ne može se na zaštićenu zonu RSK udarati, a mi smo prije pet dana napravili to što smo napravili. Izgubili smo poziciju koju smo mogli braniti", rekao je Dodik.
Na istoj sjednici govorio je i Karadžić: "Ja sam kao vrhovni zapovjednik stao iza plana za Žepu i Srebrenicu, za Srebrenicu uglavnom, Žepa se podrazumijevala. Gospodo, mi bismo izgubili rat da postoji Žepa sa 90.000 naoružanih muslimana, izgubili bismo rat. Osobno sam nadgledao plana bez znanja GŠ, ni ne krijući nego slučajno nailazeći generala Krstića i savjetovao mu da pravo ide u grad i da proglasi pad Srebrenice, a poslije ćemo se juriti s Turcima po šumama, odobrio sam i bliži zadatak i radikalni zadatak i ne kajem se za to. Nije točno da smo mi zbog toga imali Krajinu, kao sve do tada Hrvatska nije namjeravala napadati Krajinu i napala je zbog Srebrenice, ili zbog toga se svijet nije sažalio nad Srbima."
Stenogram važan za buduće generacije
Kako piše Avaz, važno je da se stenogrami sjednica najvišeg zakonodavnog tijela bosanskih Srba za vrijeme agresije nađu na jednom mjestu i to zbog svega što je izrečeno, osobito zlodjela koja su počinjena kao rezultat djelovanja Skupštine RS. Riječ je o nečemu od neprocjenjivog značaja za buduće generacije, pogotovo za istraživače i znanstvenike.
Izdavanjem ove zbirke stenograma, Memorijalni centar Srebrenica - Potočari - Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida 1995., daje direktan doprinos objektivnog sagledavanju činjenica. One su nažalost prethodile najvećem zločinu na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata - genocidu u Srebrenici.
