U Njemačkoj oko 24 posto studenata spada u kategoriju 'vječnih' studenata koji studiraju duže od 10 godina. Nakon uvođenja Bolonjskog sustava nastao je problem s onima koji još uvijek studiraju po starom sustavu, po kojem studiji umjesto današnjim bachelor i master titulama završavaju diplomama i magisterijima. Neki "stari" studenti su se trgnuli iz letargije i završili dugogodišnji studij, no mnogi se ili nisu pobrinuli za prelazak na novi sustav, ili se novom sustavu protive i ustraju u tomu da studij okončaju po starom.
Upisao 108. semestar medicine?!
Zato je sveučilište u gradu Lübecku prošlog tjedna prisilno ispisalo dvojicu studenata koji su premašli granicu od 40 semestara studiranja. Obojica su najavila da će protiv ove odluke izići pred Upravni sud. Također, lokalni list je objavio vijest da je na istom sveučilištu jedan student medicine upisao 108. semestar!
Ovo sveučilište nije usamljeno u svojoj strogoj politici: najviše medijske buke je prouzročilo izbacivanje 32 studenata sa Sveučilišta u Kölnu. Radilo se o onim studentima koji do ovogodišnjeg ljetnog semestra nisu položili tzv. međudiplomu, tj. još nisu došli do polovine studija po starom sustavu, piše Deutsche Welle. Mnoga druga sveučilišta, poput onog u Bochumu, još su 2008. počeli proces "čišćenja" i izbacili preko 800 studenata.
Student porezne obveznike košta 7.000 eura godišnje
Položaj sveučilišta je jasan: u vrijeme rekordnih navala na studentska mjesta i suočavanjem nastavnog osoblja s dosad nezapamćenim brojem brucoša, sve manje energije i vremena se želi trošiti na one koji su po svim pravilima već odavno trebali napustiti fakultetske dvorane. U takvoj situaciji sveučilišta također više nisu u stanju financirati paralene nastavne sustave.
Ove mjere podupiru i neki njemački političari. Glasnogovornik Zastupničkog kluba demokršćana u Bundestagu za obrazovna pitanja Albert Rupprecht smatra da bi mnogi svoj studij trebali shvatiti ozbiljnije. "Pravo na studiranje je vremenski ograničena privilegija. Studentsko mjesto porezne obveznike stoji najmanje 7.000 eura godišnje. Uz to još dolaze troškovi za državne stipendije, subvencionirani prijevoz i razni popusti. Svakom studentu mora biti jasno da njegov studij financiraju i oni koji si sami nisu mogli priuštiti studij", kaže Rupprecht.
Vezani članci:
arti-201106100007006 arti-201106140144006 arti-201107040367006 arti-201105231000006
