Preživjeli iz atomskog napada na Hirošimu imali su velika očekivanja od skorog dolaska američkog predsjednika Baracka Obame u grad zbog njegova zalaganja za suzbijanje nuklearnog noružanja i moguće isprike za napad 1945. godine, ali taj povijesni posjet, prvi nekog aktualnog američkog predsjednika, vjerojatno neće ispuniti njihove želje.
Haruko Moritaki nije baš u gostoljubivom raspoloženju uoči dolaska Obame u Hirošimu 27. svibnja. "Čak i prije nego što je američka administracija objavila da dolazi, japanska vlada je poručila da se ne treba ispričati za nuklearni napad", rekla je Moritaki kolutajući očima.
Moritaki je čelnica mjesnog Saveza za ukidanje nuklearnog oružja i kći je žrtve bombardiranja Hirošime.
Njezina skupina traži da se Obama iskreno ispriča umrlima i onima koji su napad uspjeli preživjeti.
Prošla je 71 godina otkako su Amerikanci bacili nuklearnu bombu na Hirošimu, a grad još nije posjetio nijedan američki predsjednik na dužnosti. Ali Obamin povijesni dolazak ne znači da Hirošima može očekivati ispriku, što je Bijela kuća višekratno naglasila, a japanska je vlada u tome podržala.
Obama je i sam japanskoj televiziji NHK u ponedjeljak rekao da se neće ispričati. "Svaki predsjednik donoši teške odluke, posebno tijekom rata", objasnio je.
"Predsjednik neće preispitivati odluku da se na kraju Drugog svjetskog rata upotrijebi nuklearno oružje", rekao je ranije ovog mjeseca njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost Ben Rhodes.
U svakom slučaju, s japanske strane nema nikakva pritiska da se Obama ispriča.
"Iskreno pozdravljam predsjednikovu hrabru odluku da posjeti Hirošimu, temeljenu na razumu i savjesti", rekao je gradonačelnik Kazumi Matsui, ne spominujući ispriku.
"Ja osobno ne bih pokretao pitanje isprike", kazao japanski veleposlanik u Americi Kenichiro Sasae. Obamin posjet, u pratnji japanskog premijera Shinza Abea, bit će dobra prigoda da dvije zemlje pojačaju suradnju na stvaranju svijeta bez nuklearnog oružja, dodao je.
Moritaki to smatra kukavičlukom. "Gradonačelnik Matsui bi trebao govoriti u ime žrtava i preživjelih", rekla je.
Prva upotreba nuklearne bombe na ljudima opustošila je Hirošimu 6. kolovoza 1945. godine. Tri dana poslije druga bomba bačena je na Nagasaki. Do kraja te godine 210.000 ljudi umrlo je zbog napada. Mnogi preživjeli su još dugo nakon rata oboljevali od kancerogenih bolesti zbog izloženosti radijaciji.
Amerikanci se i danas drže objašnjenja da je odluka predsjednika Harryja Trumana da baci nuklearne bombe na Japan dovela do brzog završetka rata i time spasila nebrojene živote. Japan je uistinu kapitulirao nekoliko dana poslije Nagasakija.
Moritaki tvrdi da japanski dužnosnici ne traže Obaminu ispriku jer bi smatraju da bi ona ponovo izazvala debatu o japanskim zločinima u Drugom svjetskom ratu.
Shosho Kawamoto, koji je preživio napad, ali je izgubio roditelje i četvero braće i sestara, ciničan je prema Obaminim motivima. "Njemu mandat traje još osam mjeseci. Treba mu nešto za kraj karijere, zar ne?", kaže.
I antinuklearni pokret u Japanu razočaran je američkim predsjednikom. "Predsjednik zemlje koja je bacila nuklearnu bombu trebao je doći prije", smatra Hiroshi Shimizu, glavni tajnik organizacije preživjelih iz Hirošime.
Od Obame se mnogo očekivalo nakon što je u Pragu 2009. iznio svoju viziju svijeta bez nuklearnog oružja. "Ali od tada se nije dogodilo ništa", kaže Shimizu.
Savjetnik američkog predsjednika za Aziju Daniel Kritenbrink tvrdi da je Obama i dalje osobno posvećen ostvarenju mirnog i sigurnog svijeta bez nuklearnog naoružanja.
Moritaki je skeptična. Citira svog oca Ichira, jednog od pionira japanskog antinuklearnog pokreta, koji je znao reći da su Hirošima i Nagasaki pokazali da čovječanstvo i nuklearno oružje ne mogu zajedno.
A što se isprike tiče, ona će i dalje biti ustrajna. "To je neizbježan korak na putu do svijeta bez nuklearnog oružja. Kako ga možemo ostvariti ako ne presječemo korijen iz kojeg je potekao?", rekla je.
