Šijitski irački premijer Nouri al-Maliki bezuspješno je pokušao sazvati parlament kako bi proglasio izvanredno stanje, a zavapio je i za pomoć međunarodne zajednice. Naveo je i da je spreman otvoriti zračni prostor Amerikancima za eventualne zračne napade na militante, koji su u srijedu obećali invaziju na Bagdad, Jutarnji.hr.
U četvrtak je američki predsjednik Barack Obama rekao da su, kada je riječ o mogućoj vojnoj intervenciji, 'sve opcije otvorene'. Kako piše BBC, Obama je dodao da je u američkom interesu ne dopustiti džihadistima da preuzmu kontrolu nad Irakom.
Istovremeno, u slijedu događaja koji sustižu jedni druge, Iran je objavio da je angažirao svoju Revolucionarnu gardu kako bi se borila protiv sunitskih militanata iz ISIL-a. Kako je izvijestio Wall Street Journal, dvije su iranske postrojbe već došle u pomoć slabašnoj iračkoj vojsci kako bi pokušali ponovno preuzeti kontrolu nad Tikritom.
Irački su vojni avioni u četvrtak izveli nekoliko zračnih napada na području Tikrita, no grad zasad nisu uspjeli vratiti. U tim je napadima gađan kompleks predsjedničke palače Sadama Huseina, u kojem su se utaborili džihadisti. Tikrit je, inače, od Bagdada udaljen tek nešto više od 150 kilometara.
ISIL-ovci su u međuvremenu okružili najveću iračku naftnu rafineriju u sjevernom gradu Baijiju.
Također, nedugo nakon osvajanja Mosula, militanti su upali u turski konzulat te su za taoce uzeli 50-ak ljudi, uključujući i konzula, što je razbjesnilo turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana. Zasad nije jasno hoće li se u mogući napad na militante uključiti i turska vojska, koja je u prošlosti povremeno znala upadati u Irak i obračunavati se s tamošnjim Kurdima.
Prema posljednjim informacijama, ISIL kontrolira između 10 i 15 posto države, a posljednjih je tjedana vjetar u leđa dobio dolaskom većeg broja boraca iz susjedne Sirije, gdje su se borili protiv režima tamošnjeg predsjednika Bašara al-Asada.
Iako ISIL korijene vuče iz zloglasne al-Qaide, koju je osnovao Osama bin Laden, skupina je iz te terorističke mreže izbačena.
