Susretom u glavnome gradu Estonije u srijedu s tamosnjim predsjednikom Toomasom Hendrikom Ilvesom, njegovim latvijskim kolegom Andrisom Berzinsom i litavskom predsjednicom Daliom Grybauskaite, Barack Obama zeli podsjetiti da balticke zemlje od Zapada vise nisu odijeljene Zeljeznom zavjesom Hladnoga rata.
Time ce simbolicki istaknuti Clanak 5 Sjevernoatlantskog ugovora koji, polazeci od musketirskog gesla "Svi za jednoga, jedan za sve" propisuje da je napad na jednu clanicu NATO-a napad na sve ostale.
U Europi, ovisnoj o ruskome plinu, prevladava misljenje da ruski predsjednik Vladimir Putin ne prijeti samo Ukrajini u koju je poslao svoje vojnike, vec i NATO-u. Putin bi silno zelio "diskreditirati cijeli NATO" barem jednim napadom na njezinu najslabiju clanicu i tako pokazati da je Clanak 5 tek suplja prica, misli analiticar Thomas Wright iz Brooking Institutiona, pise agencija AFP.
Obama, koji ce u Estoniju stici u utorak navecer i zadrzati se manje od 24 sata, prosli je tjedan jasno rekao: "Zelim da Estonci znaju da i mislimo ono sto govorimo".
Pojacana nazocnost u Regiji
Od izbijanja ukrajinske krize Sjedinjene Drzave pojacale su svoju vojnu nazocnost u regiji, podsjeca njemacka agencija dpa. U travnju je SAD poslao 600 padobranaca na zajednicke vojne vjezbe u Poljskoj i Baltiku i stacionirao 150 americkih vojnika u estonskoj zracnoj bazi. U lipnju je poslao borbene avione F-15 da patroliraju Baltikom te pojacao vojno brodovlje u Baltickom i Crnom moru i Obama je za financiranje tih operacija od Kongresa zatrazio 925 milijuna dolara.
Odlaskom u Tallinn Obama kani Moskvi pokazati da postoje granice koje ne smije prijeci i da je odlucan braniti saveznike nadahnjujuci se govorom Johna F. Kennedyja koji je 1963., u jeku Hladnog rata u Berlinu porucio "Ich bin ein Berliner".
Obamin je posjet simbolican i po tomu sto su tri balticke zemlje, koje su pet desetljeca bile okupirane u Sovjetskom Savezu, a NATO-u su pristupile 2004., nedavno obiljezile cetvrt stoljeca Baltickog lanca. Bila je to mirna politicka demonstracija 23. kolovoza 1989. kada se dva milijuna ljudi primilo za ruke u ljudskome lancu dugom 600 kilometara u tada jos sovjetskim republikama Estoniji, Latviji i Litvi.
Primjeren odgovor Ukrajina, medutim, nije clanica NATO-a i Obama joj ne moze priteci u pomoc, ali zeli pokazati da je spreman "stati" uz nju. Rusko upletanje u pobunu proruskih separatista na istoku Ukrajine Obama se suzdrzao nazvati "invazijom", no pred njim je teska zadaca kako primjereno odgovoriti, a da istodobno nepotrebno ne isprovocira Rusiju, kazu analiticari.
Ukrajinskog predsjednika Petra Porosenka 18. rujna Obama ce ugostiti u Bijeloj kuci. NATO je prosli tjedan porucio Ukrajini da ce biti spreman zeli li ona pokrenuti postupak integracije u Savez. Vrata su otvorena svima koji zele pridonijeti sigurnosti Sjevernoatlantskog saveza, smatra Washington.
Obamina poruka Estoniji pripremit ce dvodnevni summit 28 clanica NATO-a i njihovih partnera sto ce se u cetvrtak i petak odrzati u Newportu u Walesu. Put u Estoniju na neki je nacin i prekretnica u vaznosti koju americka administracija pridaje Europi.
Zanemario najvazniji savez
"Obama je previse zauzet i Europa dosad nije bila u vrhu njegovih prioriteta. Zanemario je najvazniji savez u pitanju sigurnosti - NATO", kaze Edward Lucas iz Centra za europsku politicku analizu u Washingtonu.
Odabravsi upravo malu Estoniju za svoj posjet, Obama ce poslati poruku ostalim clanicama saveza koje premalo izdvajaju za troskove obrane. SAD uplacuje lavovski dio za zajednicku obranu, a Estonija je samo jedna od cetiri clanice koja je ostvarila cilj da izdvaja 2 posto svog BDP-a u obrambeni proracun.
