Hoće li bitka za malu kurdsku enklavu biti smrtni udarac američko-turskom savezništvu - pitanje je koji si mnogi postavljaju ovih dana. Turska je, naime, rano jutros prekograničnim granatiranjem započela vojnu operaciju usmjerenu prema Afrinu, području na sjeveru Sirije koju drže Kurdi.
Bitka za tu malu enklavu, koju je jedva moguće pronaći na karti, mogla bi dovesti Ankaru u otvoreni sukob s SAD-om, piše ruski RT.
Ulje na vatru napetih tursko-američkih odnosa
Tjednima su trajale pripreme za veliku tursku ofenzivu na Afrin, a turski mediji izvještavali su proteklih dana o gomilanju turske vojske, tenkova i oklopnih vozila na tursko-sirijskoj. Intervencija u Afrinu proglašena je nastavkom turske operacije čiji je prvotni cilj bio slamanje ISIS-a, a sada se nastavlja s ciljem protjerivanja kurdskih snaga iz njihovih enklava na sjeveru Sirije.
Osim toga, ofanziva na Afrin ulje je na vatru već ionako napetih američko-turskih odnosa, budući da SAD podupiru kurdske borce u Siriji.
Turski mediji pisali su ovih dana da bi operacija mogla započeti zračnim napadima na 149 ciljeva kurdskih snaga, a spominje se i sudjelovanje specijalnih snaga koje su navodno već na terenu. Stručnjaci pak smatraju da ova turska vojna operacija neće biti nimalo lagana.
Rusija na tom području ima zračnu bazu
Grigorij Lukjanov s Visoke škole ekonomije u Moskvi kazao je za RT da su neki od ponajboljih časnika turske vojske potjerani iz vojske ili uhićeni nakon propalog vojnog udara u ljeto 2016. godine te da je Erodganovo "čišćenje" vojnih redova znatno oslabilo turske oružane snage. Nedavne vojne operacije u Iraku i Siriji, kaže Lukjanov, pokazale su da turski vojni zapovjednici imaju malo iskustva u vođenju složenih operacija. K tomu, turskoj vojsci ne nedostaje oružja i vojnika, ali nedostaje joj osoblja obučenog za rad na sofsticiranim sustavima.
S druge strane, Lukjanov ističe da su Kurdi uspjeli stvoriti snažne borbene jedinice zahvaljujujući instruktorima i naoružanju iz SAD, a stekli su i golemo borbeno iskustvo u borbama protiv Islamske države.
Iako je kopnena ofenziva najizvjesnija opcija turskih vojnih stratega, svakako će biti nužna i zračna potpora jer si ne mogu priuštiti veliki broj žrtava među svojim postrojbama. Ta kurdska enklava nalazi se blizu ruske zračne baze Khmeimim koju štite sofisticirani protuzračni sustavi S-400, pa je za Tursku vjerojatno najosjetljivije pitanje kako će Moskva reagirati na ovu operaciju.
Dvosmislena američka politika prema Kurdima
A Moskva je, piše RT, općenito oprezna spram turskih vojnih akcija na sjeveru Sirije i od Ankare traži da po svaku cijenu izbjegava eventualne opasne incidente s ruskim snagama. Ruska strana prilično je suzdržana otkako je postalo jasno da Turska priprema napad na Afrin. Tek je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pozvao u ponedjeljak tursku i kurdsku stranu da se suzdrže od sukoba i sjednu za pregovarački stol naglasivši da se i interesi Kurda "moraju uzeti u obzir".
Da je situacija oko Afrina izuzetno napeta govori i to da je preko kurdske strane u ovu napetu situaciju umiješane i SAD koje su kurdsku miliciju opremile značajnim količinama oružja.
Američka je politika prema Kurdima u tom smislu dvosmislena, piše RT. SAD je odavno, baš poput Turske i EU, stavio Radničku partiju Kurdistana (PKK) na listu terotističkih organizacija. S druge strane, SAD je u Siriji uspostavio prisne veze s tamošnjom kurdskom milicijom čiji su se borci iskazali u borbama protiv IS i vladinih snaga. U Siriji osnovan Demokratski savez Kurda (YPG) ubrzo je postao ključni američki saveznik na tom području. I dok SAD daju za pravo Turskoj da suzbiju "teroristički" PKK, dotle su saveznici s Demokratskim savezom Kurda u Siriji.
Sve snažnija antiamerička atmosfera u Turskoj
Pentagon je usto pokrenuo program obučavanja kurdskih boraca u Siriji kako bi se spriječilo obnavljanje Islamske države. Taj potez izazvao je bijes u Ankari, a predsjednik Recep Tayyip Erdogan je - govoreći o kurdskim snagama u Siriji - obećao da će "ugušiti tu terorističku organizaciju prije nego što se rodi". Pritom je upozorio Washington da će se ta kurdska vojska koju stvaraju prvom prilikom okrenuti protiv SAD.
Turski minsitar vanjskih psolova Mevlut Cavusoglu američkom je kolegi Rexu Tillersonu kazao kako bi američka podrška Kurdima u Siriji mogla nepovratno ugroziti odnose Turske i SAD. Istodobno, neki turski političari traže čak da se američkim snagama zabrani korištenje zračne baze NATO-a u Turskoj, Incirlik, a čelnik lijeve stranke Vatan čak je predložio da se američki vojnici protjeraju, a savezništvo s SAD razvrgen te da se Turska okrene Rusiji i Iranu.
Atmosferu u Turskoj ilustrira pitanje koje je ovih dana postavio tamošnji najutjecajniji dnevni list Hurriyet: "Je li američka vojska spremna otvoriti vatru na turske vojnike ako Turska napadne Kurde?" Isti list čak sugerira da bi to moglo dovesti do podjele Sirije i početka novog hladnog rata.
"Washington od prijatelja stvara neprijatelje"
SAD trenutno imaju oko dvije tisuće vojnika u Siriji koji su ondje, piše RT, bez odobrenja sirijskih vlasti i bez mandata Vijeća sigurnosti UN-a. Pentagon uzvraća da su njihove snage na terenu kako bi porazile ISIS, a ne da bi pomagale Kurdima. Napominju kako su "itekako svjesni sigurnosnih pitanja Turske", svoga saveznika i koalicijskog partnera.
No, to nije umirilo Erdogana koji je na ovotjednom sastanku vijeća za nacionalnu sigurnost izjavio da Turska nikada neće dopustiti stvaranje "terorističke vojske" u Siriji izrazivši žaljenje što SAD prihvaća teroriste za saveznike i naoružava ih.
RT zaključuje kako "kaotična, dvosmislena i neartikularna američka politika vodi tomu da SAD gube na svim forntama na Bliskom istoku" te, aludirajući na Tursku, zaključuje kako Washington "od prijatelja stvara neprijatelje".
