U proljeće ove godine Institut Robert Koch (RKI) poslao je kratku poruku Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) u kojoj se navodi da se jedan 17-godišnjak zarazio virusom gripe A (H1N1), koji je zabilježen kod svinja u stajama na prostoru njemačke savezne zemlje Mecklenburg-Predpomeranija, piše Deutsche Welle.
RKI je priopćio da je mlada osoba prethodno imala kontakt sa svinjama. Stoga se čini vjerojatnim da se zarazila u svinjcu. U izvještaju se navodi i kako je bolest bila blaga kao i da se drugi ljudi nisu zarazili.
"Bila je to slijepa ulica za virus i u ovom slučaju - hvala Bogu - on se nije proširio", objašnjava veterinar i istraživač Timm Harder s Instituta Friedricha Loefflera – njemačke ustanove za istraživanje zdravlja životinja. Harder je specijalist za bolesti koje se mogu pojaviti i kod ljudi i kod životinja - takozvane zoonoze. "U načelu tako bismo morali zamisliti nastanak jedne pandemije, tako bi izgledao taj inicijalni skok", kaže on. Harder je uvjeren da će u budućnosti biti još pandemija. "Ali ne znamo odakle će doći, kada i s kojim patogenom."
Moraju prijaviti infekciju
Sedamnaestogodišnjak iz sjeverne Njemačke vjerojatno je izoliran i pregledan zbog sumnje na koronu, nakon čega je u njemu otkriven isti virus, koji je kružio među svinjama. No, što ako uzgajivač svinja jednostavno ode u krevet sa simptomima gripe i ne posjeti liječnika? Bi li se tada na vrijeme otkrio potencijalno opasan patogen?
Njemačko ministarstvo zdravstva (BMG) je na upit NDR-a priopćilo da bi liječnici morali prijaviti sumnju na "infekciju zoonoznom gripom". Međutim, istovremeno su potvrdili da vlasnici životinja i veterinari nisu obvezni podvrgavati se liječničkom pregledu ako imaju simptome gripe.
U svakom slučaju, Institut Friedrich Loeffler odgovoran je za ispitivanje virusa koji na čovjeka prelaze iz štala i peradarnika. Mnogi od ovih virusa pohranjeni su na minus 80 stupnjeva u zamrzivaču u laboratorijskom krilu Instituta. Istraživač Harder naziva ih svojim "blagom".
Harder je osobito zainteresiran za svinje, budući da se one mogu zaraziti virusima od ljudi, ali i virusima peradi ili divljih ptica. Ovaj istraživač navodi kako bi ti virusi među svinjama mogli razmijeniti svoj genetski materijal. Tako bi od različitih sastojaka mogao nastati opasan koktel, objašnjava Harder – a tako bi se mogli pojaviti novi opasni pandemijski virusi.
Pandemija gripe 2009. također je pokazala da takav koktel virusa predstavlja istinsku opasnost. U to vrijeme je takozvanu svinjsku gripu pokrenuo virus, koji je sadržavao gene virusa koji su pronađeni u ljudima, svinjama i pticama. "Ovi su se virusi susreli u jednom trenutku kod svinja u Srednjoj Americi", objašnjava Harder. Tako se pojavila varijanta koja se potom prenosila od čovjeka do čovjeka.
Ljudi se mogu zaraziti i ptičjim virusom
Međutim, ljudi se mogu zaraziti ne samo svinjskim virusom gripe već i ptičjim, odnosno dobiti virus od peradi. RKI procjenjuje da virusi gripe, koji cirkuliraju među pticama, predstavljaju veći rizik od širenja ozbiljnih bolesti i pandemije od virusa svinjskih patogena.
Ptičja gripa, također prouzročena virusima gripe, sada je postala veliki problem u Njemačkoj. "Epidemija prošle zime bila je zaista najveća koju smo ikada imali u Njemačkoj", kaže veterinarka Ursula Gerdes iz Fonda za zaštitu od životinjskih zaraznih bolesti Donje Saske (Tierseuchenkasse) koja pruža financijsku podršku u suzbijanju zaraza kod stoke i peradi. "Isprva je na obalama bilo nevjerojatno mnogo zaraženih divljih ptica i samo je bilo pitanje vremena kada će zaraza prenijeti na domaću perad", kaže ona.
Prije samo nekoliko dana je kod jedne patke u pokrajini Schleswig-Holstein otkriven prvi slučaj ptičje gripe. Prošle zime je ubijeno više od dva milijuna životinja s ciljem sprječavanja posljedica širenja ove zarazne bolesti. "U posljednjih nekoliko godina više smo puta smo zapazili da su posebno pogođene regije, u kojima je velika gustoća naseljenosti purana", kaže veterinarka Gerdes. Ona dodaje da je to posebno slučaj u općinama Donje Saske u Böselu i Garrelu, gdje ima više od 6.000 purana po kvadratnom kilometru. Virus prenose ljudi a može se prenijeti i pomoću traktora ili unosom stelje.
Harder, koji je također voditelj Nacionalnog referentnog laboratorija za avijarnu influencu odnosno ptičju gripu, rekao je da bi virus mogao "doći" u peradarnike i putem vjetra. Peradarnici za purice su otvoreni sa strane, pa se čini da je ulazak virusa ovdje lakši nego, na primjer, u zatvorene kokošinjce.
Ministarstvo poljoprivrede Donje Saske priznalo je NDR-u da bi trebalo smanjiti broj peradi na područjima koja su u više navrata bila posebno pogođena. Stoga ovo Ministarstvo preporučuje da se u budućnosti peradarnici za purice zatvore kao "kokošinjci". Navodi se međutim da na putu k tome stoje zakoni o izgradnji peradarnika.
Pitanje zdravlja ljudi
Zaraze purana, gusaka i pilića nisu samo pitanje zdravlja životinja i isplativosti peradarskih farmi, već i pitanje zdravlja ljudi. Zato Institut Robert Koch preporučuje svim osobama koje imaju kontakt s peradi da se cijepe protiv gripe, kako bi se spriječile dvostruke infekcije virusima gripe koji cirkuliraju tijekom sezone.
Nije poznato koliko se uzgajivača peradi zapravo cijepi. Ministarstvo zdravstva u Berlinu kaže da nema dostupnih podataka. Ni udruženje peradarske industrije nije moglo odgovoriti na to pitanje.
Istraživač Harder ističe kako je virus ptičje gripe, koji se pojavio prošle zime, u nekoliko slučajeva doveo i do infekcija kod ljudi, ali da su one prošle ili bez izbijanja bolesti ili bez smrtnog ishoda. No, postoje i drugi virusi influence kod ptica, koji su se pojavili u Aziji i sjevernoj Africi. Harder vjeruje da će se oni najvjerojatnije prenijeti na ljude i da bi mogli prouzročiti i smrtonosne infekcije.
