Nakon što su predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i šefica europske diplomacije Federica Mogherini završili svoju turneju po zemljama zapadnog Balkana koje su međusobno ratovale prije dvadesetak godina, kolumnist norveškog Dagbladeta Morten Strand u svojoj je analizi ustvrdio kako Europa ima veliku dilemu: želi li uopće balkanske zemlje kao punopravne članice Unije?
"Govori se o nacionalizmu i korupciji u Srbiji i na Kosovu, imamo i gotovo posve disfunkcionalnu zemlju poput Bosne i Hercegovine pa je veliki rizik da takve zemlje uđu u Europsku uniju. U isto vrijeme postoji opasnost i ako ostanu izvan Unije. Tada zapadni Balkan postaje prostor za rusko pokazivanje mišića i ulazak kineskog kapitala koji uvijek ima i svoju političku cijenu", piše Strand u Dagbladetu.
"Ili ćemo izvesti stabilnost ili uvesti nestabilnost"
Strand podsjeća na riječi europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna koji je rekao kako Europa u slučaju Balkana ima pred sobom izbor koji glasi: "Ili ćemo izvesti stabilnost ili uvesti nestabilnost."
"Ako Balkan uključite u EU onda u paketu dobijete i kulturu nacionalizma, korupcije i nesigurnosti koju te zemlje predstavljaju", nastavlja Strand navodeći da niti jedna zemlja zapadnog Balkana ni približno ne zadovoljava kriterije za članstvo u EU. Također podsjeća kako je glavni argument prilikom prijema Bugarske i Rumunjske u članstvo bio da će te dvije zemlje kao članice Unije brže proći ekonomske i političke reforme. Postoji ozbilja sumnja, ističe Strand, da je u slučaju Bugarske i Rumunjske to ozbiljno urađeno, a isto se može reći i za Mađarsku i Poljsku koje, po njegovim riječima, svojim posljednjim potezima narušavaju temeljne europske vrijednosti.
Balkanska stvarnost u suprotnosti s europskim idealima
Strand se u svojoj analizi nadalje pita je li Srbija, koja je prije samo dvadesetak godina bila pod nacionalističkim vodstvom Slobodana Miloševića, zrela za članstvo u EU. Pitanje je, piše on, može li podijeljena zemlja poput BiH postati funkcionalna te hoće li se Kosovo, koje čak nisu ni priznale sve članice EU, odnositi prema srpskoj manjini onako kako to zahtijeva Bruxelles.
Autor ističe kako je ono što se dešavalo na prostoru zapadnog Balkana prije dvadesetak godina, kada su ratovi za teritorij bili važniji od ekonomske stabilnosti i prosperiteta, u potpunoj suprotnosti s idealima Eurospke unije. Osim toga, Strand podsjeća kako je Balkan već stoljećima prostor geopolitičkih nademtanja velikih igrača.
"Rusija je stoljećima igrač na Balkanu, baš kao i Turska. Rusija bi preko Balkana mogla pokušati destabilizirati EU. Rusija je ulogu velikog slavenskog brata igrala i ranije, naročito u Srbiji. Je li onda bolje da Srbija bude unutar EU ili izvan nje", pita se kolumnist norveškog Dagbladeta dodajući kako nije nemoguće da zbog svih problema EU ne dozvoli zemljama Balkana prijem u svoje članstvo ni 2025. godine, a ni kasnije.
