Europska komisija pripremila je prvi šestomjesečni izvještaj, rađen prema novoj metodologiji pristupanja Europskoj uniji, o napretku Srbije u ispunjavanju kriterija iz poglavlja 23, koje je ključno u pristupnim pregovorima o članstvu. Neki od tih kriterija su "pojačani" na zahtjev Hrvatske, a tiču se procesuiranje ratnih zločina i suradnje s Hrvatskom te međunarodnim tijelima.
Izvještaj je poslan na uvid drugim članicama EU-a u obliku "non-papera", s napomenom da će detaljniji izvještaj uslijediti u godišnjem izvješću o napretku. Jutarnji doznaje kako se u dokumentu navodi da je Srbija "postigla napredak u brojnim područjima, ali se suočava s kašnjenjem u drugima", s naglaskom na ubrzanje reforme pravosuđa, jačanja neovisnosti sudstva, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, slobode medija i procesuiranja ratnih zločina.
U "non-paperu" je bilo riječi i o kampanji širenja mržnje prema novinarima, primjerima velikog pritiska na sudstvo i tužiteljstvo te čestim komentarima najviših državnih dužnosnika o istragama koje su u tijeku. EK napominje da informacije iz istraga često cure pa ih srpski tabloidi koriste za diskreditaciju sudstva i tužitelja.
Nepoštivanje Suda za ratne zločine
No, za Hrvatsku je bitnije što Srbija i dalje ne ispunjava uvjete procesuiranja ratnih zločina te nastavlja stalno javno dovoditi u pitanje presude Međunarodnog suda za ratne zločine. U ovom dokumentu se spominje kako Srbija ima bilateralne sporazume s Hrvatskom te Bosnom i Hercegovinom oko suradnje u kaznenim predmetima, koji u hrvatskom slučaju nije dao nikakve opipljive rezultate, a istaknuto je i da Srbija ne surađuje oko uhićenja osoba optuženih za nepoštivanje Suda.
Nisu proveli ni presudu BiH protiv generala Đukića, iako on živi u Srbiji. Nacionalnoj strategiji za istraživanje i procesuiranje ratnih zločina istekao je rok, pa Srbija sada mora napraviti novu i implementirati je u svoje zakonodavstvo. Prema podacima Europske komisije, u prosincu 2020. još je uvijek bilo 10.006 u ratnim sukobima nestalih osoba s područja bivše Jugoslavije. Ovdje je vidljiv napredak, jer je Srbija sudjelovala u radnim skupinama za otkrivanje sudbine nestalih.
"Jedan sastanak s hrvatskim tijelima bio je u listopadu 2020. na kojem je Srbija dala informacije o deset potencijalnih lokacija skrivenih grobnica. Te informacije trenutačno provjerava Hrvatska. Srbija, s druge strane, razmatra inicijativu o zajedničkom radu na terenu", stoji u izvještaju.
Dva poglavlja i poseban uvjet
Srbija je napredovala i u izdavanju udžbenika na jezicima nacionalnih manjina, ali ne i u promicanju radijskih i televizijskih programa na tim jezicima.
Europska unija je Srbiji postavila poglavlja 23 i 24 kao ključna za napredak prema članstvu, jer ta poglavlja pokrivaju i vladavinu prava. Uz to, Srbiji je uvjetovan i napredak u normalizaciji odnosa s Kosovom, o čemu se vodi dijalog u Bruxellesu pod posredovanjem EU-a. Tek kad Europska komisija potvrdi da su prijelazni kriteriji ispunjeni, a države članice to prihvate, onda će se postaviti i kriteriji za zatvaranje ovih poglavlja.
Europski je proces proširenja usporen, a cilj je nekih članica da se to ubrza. No, države kandidatkinje, poput Srbije, trebale bi brže ispunjavati uvjete za članstvo u EU-u te pokazati konkretne rezultate.
