Osim što je ondje predstavila prijevode svojih knjiga "Čovjek je veliki fazan na ovome svijetu" i "Ljuljačka daha", godtovala je i na tribini na kojoj je središnja tema bila eksplozija nacionalizama na prostoru bivše Jugoslavije te oživljavanje diktatura u Europi. Müller je govorila bez dlake na jeziku, a mnogi njezini stavovi nisu se svidjeli publici. Štoviše, nekim izjavama izazvala je burne reakcije i neodobravanje.
"Miloševića se jedino moglo pobijediti bombama"
"Srbija je sama sebi nanijela zlo i njeni građani moraju živjeti s istinom da su sami sebi nanijeli patnju", kazala je Müller, kako prenosi Blic.
Domaćini su je podsjetili na njezin stav iznešen 1999. godine, u vrijeme NATO-ovog bombardiranja Srbije. Ona je tada u jednom eseju napisala da ne razumije arogantan stav Srbije prema NATO-u te da Slobodan Milošević mora biti zaustavljen za sva vremena.
"Tko u devet godina vodi četiri rata i tko tako pragmatično gradi groblja kao gradove, on se ne može pobijediti riječima", napisala je tada, a u Beogradu ponovila da isto misli i danas.
"Istog sam mišljenja. Mnogo toga se dogodilo. Kosovu i Bosni je nanijeto toliko zla, to je bio taj grozni nacionalizam. Bila sam prestrašena. Nisam očekivala od zemlje poput Jugoslavije, koja je za nas u ono vrijeme bila poluraj (Müller je Nijemica iz Rumunjske gdje je pod Causescuovim režimom živjela sve do 1987. godine, nap.a.) da u njoj eksplodira nacionalizam", kazala je te dodala da je danas na sličan način "boli duša kada vidi što Rusi rade u Ukrajini".
Na repliku voditelja tribine da Miloševića nije srušio NATO nego stotine tisuća Srba na ulicama Beograda, Müller je uzvratila da obitelj Milošević danas živi u Rusiji gdje ih Vladimir Putin rado prima.
"To je prilično prevaratnska pozicija. Putinova politika je ekspanzionistička", kazala je.
"Nisam pacifistkinja, nekad je vojna intervencija moralna"
Njezine kritike najprije na račun Miloševića i Srbije a potom i Putina izazvale su neodobravanje publike. No, to ju nije smelo da kaže što misli o ruskom predsjedniku.
"Strašno je što se Putin toliko miješa i pokušava obrnuti stvari stvari u svoju korist. To je princip tajne službe", kazala je.
Müller je, inače, poznata po stavu da je nasilje posve legitimno rješenje u političkim konfliktima, a za sebe kaže da nije pacifistkinja.
"Nisam pacifistkinja i uvjerena sam da se neke situacije mogu riješiti samo određenim zahvatima. Kada postoji rat, tada se mora obaviti zahvat kako bi jedna strana izgubila sve i bila poražena od druge strane. Kada je već tako, vjerujem da je vojna intervencija ljudska i moralna pozicija. To možemo vidjeti uvijek iznova na različitim primjerima. Ako budemo dobri i pijemo čaj jedni s drugima, sve će biti u redu. Mnogi ratovi su pokazali da nije bilo baš tako", ustvrdila je njemačka nobelovka.
Herta Müller rođena je 1953. u rumunjskom dijelu Banata, a od 1987. godine živi u Berlinu. Nobelovu nagradu za književnost dobila je 2009. godine. U većini svojih djela opisje ruralni život i brutalnu državnu represiju u Rumunjskoj pod diktaturom Nicolaea Causescua.
Otac joj je, kaže, u Drugom svjetskom ratu bio pripadnik njemačkih SS-jedinica. Iako ističe da ona "nije njen otac" i ne odobrava ono što je on bio, kaže kako ima stalnu potrebu ispričavati se zbog njega.
