Tema je do njemačkih novina Frankfurter Allgemeine Zeitung, koji o toj temi piše pod naslovom 'Ono što je danas Bliski istok, Balkan je bio jučer'.
'Prije četvrt stoljeća Europa i svijet su – onako intenzivno kako danas prate užase ratova na Bliskom istoku – gledali na Balkan. Od srpskog napada na Vukovar 1991. pa do obuzdavanja borbi u Makedoniji intervencijom NATO-a 2001. ratovi i etnička čišćenja u regiji su zaokupljali pozornost svijeta. Memoari Billa Clintona, Madeleine Albright i drugih političkih djelatnika iz onog vremena pokazuju: ono što je danas Bliski istok, jučer je bio Balkan', piše FAZ, a prenosi Deutsche Welle.
Analiziraju Jugoslaviju
Kad se radi o temi Balkana, njemački mediji osvrnuli su se na cijelo 20. stoljeće te Jugoslaviju od samog početka 1918.
'Tematska večer o Balkanu počinje dvodjelnim dokumentarcem o povijesti Jugoslavije, propale višenacionalne države, uspostavljene na ruševinama dva propala višenacionalna imperija, osmanskog i habsburškog. 'Iluzija Jugoslavija' – tako glasi naslov na koji će jugonostalgičari odmah uložiti prigovor. No, vrijeme u kojem je Jugoslavija, osnovana 1918., bar donekle mogla važiti kao otporna konstrukcija, kratko je trajalo. Ubojstvo vođe Hrvata Stjepana Radića 1928., kojeg je hicima iz vatrenog oružja u parlamentu u Beogradu usmrtio jedan crnogorski zastupnik, odlučujuće je zatrovalo klimu između Hrvata i Srba', navodi FAZ.
Za atentat kralja Aleksandra u Marseilleu 1934. kažu daje puno prije Kennedyja bio atenta na jednog čelnika države kojeg je ulovilo oko kamere. Zatim se spominju ustaše, koje se naziva hrvatskih fašistima.
'Oni su s njemačko-talijansko-mađarsko-bugarskom okupacijom Jugoslavije 1941. preuzeli vlast u velikoj Hrvatskoj koja je bila u milosti Hitlera. Srbi su u njoj morali na rukavu nositi žuti povez sa slovom 'P' (pravoslavan), bili su progonjeni i ubijani. Ubrzo je svanulo i krvavo sunce Titovih partizana. 25. svibnja 1944. Tito je u svom skrovištu u Bosni uz puno sreće uspio pobjeći jedinici njemačkih padobranaca. Do kraja svog života je slavio taj dan kao svoj pravi rođendan', pišu njemački mediji.
O fašizmu u Titovoj Jugoslaviji
'I u Titovoj Jugoslaviji vlada nasilje. Na Golom Otoku (...) tisuće ljudi su mučene. Malo dalje, na Brijunima, njegovoj raskošnoj rezidenciji pod palmama, socijalističkom „Kralju Sunca" su, osim divljih životinja njegovog privatnog zoološkog vrta, društvo pravile i glumačke veličine kao što su Richard Burton, Elizabeth Taylor i Sophia Loren. Ipak, Jugoslavija je neusporedivo otvorenija od svega što se u Europi još zove socijalističkim. To je država socijalističkog svijeta koja tolerira, pa čak i subvencionira, apstraktnu umjetnosti, rock-glazbu i modernu književnost. I to s otvorenim granicama – tko je htio, mogao je otići.'
Nakon Titove smrti ostalo je 20 milijardi dolara inozemnog duga te uništeno gospodarstvo.
Milošević - Gorbačov Jugoslavije
'Ekonomska kriza je potakla otrov nacionalizma, protuotrova nije bilo na vidiku, iako su još osamdesetih godina neki zapadni novinari i diplomati vjerovali da je Srbin Slobodan Milošević – Gorbačov Jugoslavije. Ali, Miloševićev pokušaj da preuzme državu definitivno je propao na 14. kongresu Saveza komunista Jugoslavije u Beogradu 1990., kada su Slovenci i Hrvati odbacili srpsko tutorstvo. Film završava vicem. Očajni Srbi, Hrvati i Bosanci na Titovom grobu zovu: Tito, vrati se! A iz groba stiže odgovor: Nisam lud!"', pišu njemački mediji.
FAZ je posebno naglasio i film 'Bosna i Kosovo - zaboravljeni protektorati', koji je također na rasporedu televizije Arte u sklopu tematske večeri o Balkanu.
'Slike su poražavajuće, a ovom dokumentarcu bi dobro došlo da pusti da one govore same za sebe, umjesto da uvode dodatne sporedne novinarske priče. Još više deprimira pogled iza kulisa: Bosna i Kosovo su podijeljeni monopoliziranom politikom koju prati etnička segregacija, dok je korupcija razgradila državne strukture. Trezvenost službenika EU-a jasno pokazuje njihov neuspjeh. Ali o tome nitko ne govori rado. Na kraju krajeva, Bosna i Kosovo su usred Europe...'
