"Junak koji se zove Olaf", piše Süddeutsche Zeitung (SZ). "Mnogi glasači nisu glasali za socijaldemokrate, već za njihovog kancelarskog kandidata. Stranka mora biti toga svjesna dok pregovara o semafor-koaliciji (crveno-žuto-zelena koalicija). S kandidatom Olafom Scholzom je stranka, za koju se činilo da se pomirila s gubitkom važnosti, postala politička snaga koja želi ponovno vladati – i to kao stranka iz koje dolazi kancelar", piše SZ, a prenosi DW.
Njemački list Handelsblatt pak smatra da bi Scholz "mogao postati tragični junak“, obrazlažući da postoji dovoljan broj političara u redovima stranke Zeleni koji bi radije ušli u koaliciju s FDP-om i strankama Unije (CDU/CSU). "Stratezi to vide kao šansu da se tako za četiri godine zamijeni SPD kao najveća ljevičarska snaga", piše Handelsblatt.
Unija 'tanka kao pileća juha bez dodataka'
"Ono što je građanski tabor CDU-a i CSU-a nudio tokom više mjeseci bila je najlošija predstava koju su konzervativci u ovoj zemlji ikada ponudili: nulti timski duh. Bez vodstva. Misaono siromaštvo po svim važnim pitanjima o budućnosti izazivalo je sažaljenje. Bilo je mnogo pojedinačnih prijedloga, ali politička dosljednost ostala je tanka poput pileće juhe bez dodataka", ocjenjuje komentator internetskog izdanja tjednika Focus.
Ništa bolje ocjene predizbornog angažmana Unije, odnosno njenog kancelarskog kandidata, ne iznosi ni magazin Spiegel. "Jedno je sigurno: ovo je za Uniju neusporedivi debakl. CDU i CSU nikada nisu tako loše prošli na saveznim izborima. Ovo je uveliko debakl Armina Lascheta, koji tokom izborne kampanje dugo nije uspio dokazati da je podoban za kancelara. Zeleni i FDP zajedno su u poziciji moći", piše Spiegel i zaključuje da sada zeleno-žuti centar odlučuje hoće li vladati Unija ili SPD.
'Zeleni u ulozi glavnog konobara'
Dnevni list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) smatra da je stranka Zeleni još i dobro prošla na ovim izborima.
"Zeleni su očekivali više, jer su si prvi put kao izborni cilj postavili kancelarsku krunu. Mnogi iskusni savjetnici upozoravali su da nominacija kancelarskog kandidata može postati teret kod pridobivanja glasača. Annalena Baerbock je to brzo osjetila, svaka njena greška bila je dvostruko teža. Sudeći po tome, Zeleni su još i dobro prošli. Imaju dobre šanse da nakon 16 godina u oporbi uđu u vladu - ali opet kao konobar, a ne kao kuhar, kako bi to šaljivo opisao Gerhard Schröder. No budući da su dosta bolje prošli od FDP-a, oni barem imaju ulogu glavnog konobara", piše FAZ.
Kaos koji Merkel ostavlja iza sebe
I strani mediji komentiraju rezultate saveznih parlamentarnih izbora u Njemačkoj. Britanski Economist i Guardian su se u svojim analizama i komentarima fokusirali na političku ostavštinu kancelarke Angele Merkel.
Vendeline von Bredow, dopisnica za Europu uglednog britanskog časopisa Economist, je u izjavi za Njemačku uredničku mrežu pozdravila pobjedu kandidata socijaldemokrata Olafa Scholza. Jer, kako je rekla: "Vrijeme je za promjene." Ovotjedna naslovnica Economista samo je potvrdila njenu tezu. Na njoj je, naime, prikazan orao koji je skupio krila, a tekst naslovnice glasi: "Kaos koji Merkel ostavlja iza sebe".
Guardian pak o naslijeđu Angele Merkel piše: "Era Merkel je bila trijumf neutraliziranja kriza - bez njihovog stvarnog rješavanja. S obzirom na razmjere tih izazova, njeno odgađanje je pak postignuće, iako je to naslijeđe poput mača s dvije oštrice, koje njenom nasljedniku bez odgovora ostavlja mnoge probleme i egzistencijalna pitanja o budućnosti Europe."
'Njemačka nije spremna za buduće izazove'
Pesimistične prognoze britanskih listova podcrtao je i komentator New York Timesa tezom da je Njemačka loše pripremljena za buduće izazove: "Postoje znakovi da je Njemačka gospodarski ranjiva, da gubi konkurentnost i nije spremna za budućnost koju određuju tehnologije i suparništvo između Sjedinjenih Država i Kine."
Prema Washington Postu naslijeđe Angele Merkel je neizvjesno. "Savezni izbori označavaju kraj 16-godišnjeg mandata Merkel. Sve ostalo je manje izvjesno", piše američki list. "To je bila najotvorenija utrka u posljednjih nekoliko desetljeća. U anketama se vodstvo tri velike stranke promijenilo: kršćanski demokrati Angele Merkel, zeleni i socijaldemokrati. Ishod izbora oblikovat će budućnost najvećeg gospodarstva Europske unije, kao i EU-a u cjelini, njene odnose sa saveznicima poput Sjedinjenih Država kao i sa suparnicima, uključujući Rusiju i Kinu."
