"Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle mora zahtijevati od Hrvatske da što prije provede Europski uhidbeni nalog", stoji u pismu koje je predsjednik Odbora za Europsku uniju u Bundestagu Gunther Krichbaum u petak poslao njemačkom šefu diplomacije. Najvažnije poruke iz pisma su objavile i njemačke novinske agencije.
Kršćanski demokrat (CDU) Krichbaum piše kako ne vidi zbog čega je Zagrebu potrebno nekoliko mjeseci za korekciju spornog zakona koji je kolokvijalno nazvan "Lex Perković". Pod pritiskom Europske komisije, hrvatski ministar pravosuđa Orsat Miljenić sredinom tjedna je u Buxellesu potvrdio da će Hrvatska korigirati vremensko ograničenje primjene Europskog uhidbenog naloga (EUN) najkasnije do 1. siječnja 2014.
'Korak u pravom smjeru'
Krichbaum je u razgovoru za Deutsche Welle u petak (27.9.) izrazio sumnju da "hrvatska vlada igra na vrijeme" i da pokušava "otezati" kako na koncu možda "više ne bi bilo moguće" izručenje osumnjičenih. Nakon te izjave šefa Bundestagovog odbora za EU zamolili smo da pojasni, ne vjeruje li hrvatskoj vladi da će doista korigirati sporni zakon i izručiti tražene osobe?
"U tom pitanju zapravo sami nudite i odgovor. Hrvatska se obvezala korigirati zakon tek nakon ogromnog pritiska Europske komisije. Sad je važno nastaviti vršiti pritisak da se to i dogodi. A konkretno to znači da Savezna Republika Njemačka mora iskoristiti svoj utjecaj u Europskoj uniji i mora podržati napore Komisije."
Najava korekcije zakona je "korak u pravom smjeru", tvrdi naš sugovornik, ali i upozorava: "To još ne znači da smo došli do cilja. Hrvatska vlada ne samo da je napravila greške, već je prije svega prokockala i puno povjerenja. Ako netko misli da treba štititi osobe osumnjičene za ubojstva i blokirati njihovo izručenje, onda to ne doprinosi porastu međusobnog povjerenja koje imamo i koje smo imali."
Berlin je razočaran
Službeni Berlin je razočaran ponašanjem Hrvatske. I kancelarka Angela Merkel je prije nekoliko dana izjavila da "Hrvatska mora poštivati dogovoreno". Zastupnik Krichbaum je još precizniji: "Bio je to potez bez primjera ("Lex Perković", op.a.) jedna zemlja koja ulazi u Europsku uniju tri dana prije tog ulaska mijenja pravila igre. I to pravila na temelju kojih je i omogućeno članstvo. I to nakon što su sve zemlje Unije ratificirale pristup Hrvatske. Da, povjerenje u Hrvatsku je narušeno. Ali i to se može popraviti i sad je na potezu hrvatska vlada, ona se mora pobrinuti da se to povjerenje ponovno uspostavi." A to se može dogoditi "jedino ako se brzo primijeni ono što je dogovoreno. Hrvatska vlada je sad odgovorna da se dogovori provedu u praksi. To znači da se Europski uhidbeni nalozi primijene", kaže Krichbaum za DW.
Krichbauma smo pitali koliko bi gubitak povjerenja u Hrvatsku mogao biti veliki problem u svim budućim pregovorima unutar EU-a i kako se o Hrvatskoj trenutno priča u političkim centrima moći? "Ja ću to ljubazno ovako formulirati: mnogi su iritirani takvim ponašanjem (Hrvatske, op.a.), i to nam sad pokazuje da smo i u slučaju Hrvatske i nakon ulaska u EU ipak trebali dogovoriti stalnu kontrolu i nadzor pravne države, baš kao što smo napravili na primjeru Rumunjske i Bugarske", kaže Krichbaum.
To se još nikada nije dogodilo
Koliko je visoka doza razočaranje u Bundestagu ponašanjem nove članice Unije dokazuje i sljedeća Krichbaumova izjava: "Hrvatske je od 1. srpnja članica EU-a i već sad se aktivira članak 39. Pristupnog ugovora, pregovori o ulasku u Schengen su na ledu blokirani su milijuni eura iz fondova EU-a. To se još nikada nije dogodilo."
Krichbaum upozorava da će se primjer Hrvatske negativno odraziti i na zemlje u regiji koje u dogledno vrijeme žele postati članicama EU-a. Njemački političar pritom si postavlja pitanje zbog čega se cijeli slučaj "Lex Perković" dogodio i što je uopće motivacija vlasti u Zagrebu? On podsjeća: "Ovdje se radi o kriminalcima koje se želi protežirati. Svi mi znamo što je dublji razlog, ali to onda treba hrabro i reći."
Krichbaum smatra da vlada u Zagrebu ne bi trebala igrati na vrijeme. Najavljenu korekciju spornog zakona početkom iduće godine smatra besmislenom i dodaje da je "... zakon koji je u Saboru donesen u roku od par dana, isto tako u roku od par dana moguće i korigirati".
