U ukrajinskom selu na ruskoj granici ostali su samo vojnici.
Većina je stanovništva pobjegla. A kofere pakiraju i zaposlenici
američkog i britanskog veleposlanstva u Kijevu.
"Obavještajni podaci kažu da je šezdeset ruskih borbenih skupina
na ukrajinskim granicama. Svi vide plan munjevitog rata koji bi
mogao uništiti Kijev", tvrdi britanski premijer Boris
Johnson.
Ukrajinci misle da je povlačenje bespotrebno, a jednak stav zasad
dijele i ostale europske zemlje.
"Mislim da ne moramo dramatizirati dok su pregovori u tijeku. A
jesu. Mislim da ne trebamo napustiti Ukrajinu" kaže Josep
Borrel, visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu
politiku.
Ali da je rat itekako moguć, moglo se čuti na vijeću ministara
vanjskih poslova zemalja članica EU-a kojima je u Bruxellesu
fokus bila upravo Ukrajina. Brine ih i to što Rusi planiraju još
jednu vojnu vježbu, na zapadnoj granici Europske unije, u blizini
Irske.
"Svakako sam jasno dao do znanja ruskom veleposlaniku u Irskoj da
ta vojna vježba nije dobrodošla. Ovo nije vrijeme za povećavanje
vojne aktivnosti i napetosti," objašnjava Simon
Coveney, irski ministar vanjskih poslova.
Osim novog, već drugog paketa naoružanja koji su iskrcali
američki avioni, u Ukrajinu stiže i europski novac.
"1,2 milijarde eura. Ovaj paket pomoći će Ukrajini da riješi
svoje financijske potrebe u slučaju sukoba", kaže Ursula
Von der Leyen, predsjednica Europske komisije.
A SAD je odlučio, ne samo da neće povući NATO snage, nego ih
stiže još. Histerija zapadnih zemalja će izazvati eskalaciju
sukoba, poručuju iz Moskve. Kažu kako je nišan okrenut prema
njima, a ne obratno.
"Istina je da ova koncentracija ukrajinske vojske pokazuje
pripreme za napad. Istina je da takva prijetnja postoji. Željeli
bismo da zemlje NATO-a u svakoj od svojih izjava pozivaju Kijev
da odustane od same ideje o mogućoj upotrebi sile", kazao je
glasnogovornik predsjednika Rusije Dmitrij
Peskov.
Ukrajinci napad negiraju, i zahtijevaju da se Rusima odmah uvedu
sankcije. To je zasad odbijeno. Od sankcija, ali iz Moskve
strahuje i Europa. Jer tek što je u lipnju u Baltičko more
spušten i zadnji dio cijevi kojom plin iz Rusije stiže u
Njemačku, Europa bi mogla ostati odsječena.
"Možda to mogu reći jer nisam Nijemac, ali ne mogu zamisliti da
će, ako se dogodi intervencija, plin teći kroz Sjeverni tok u
sljedećih deset godina. Putin to zna, svi to znamo", tvrdi
Jean Asselborn, luksemburški ministar vanjskih
poslova.
Riječ je o dvjema cijevima kojima 110 milijardi kubika plina stiže u Europu i šire. SAD već pregovara s drugim zemljama da pojačaju svoju proizvodnju plina jer se sprema na najgori scenarij, a to je rat.