"Danas imamo previše loše, a premalo dobre vatre", kaže Stephen Pyne, američki znanstvenik i stručnjak za požare s Državnog sveučilišta Arizona. On je za njemački tjednik Spiegel kazao kako bi trebalo vratiti se tradiciji Aboridžina koji su spaljivali šume kako bi spriječili veće požare, prenosi Deutsche Welle.
Ideja je jednostavna i odavno poznata čovječanstvu - kontrolirani požari mogu ukloniti veće površine šuma i raslinja pa kada u u vrijeme suše krenu divlji požari, oni neće imati prostora za širenje.
'Aboridžini su spaljivali šume čuvajući ih od većih požara'
Pyne ističe da su Aboridžini redovno spaljivali šume i tako ih čuvali od većih požara.
"U predjelu kojim su dominirali Aboridžini bilo je više spaljenih površina, ali su zato požari bili manje žestoki. Australiji treba više požara - ali onih prave vrste. Danas imamo previše loše, a premalo dobre vatre", kaže.
Prema njegovim riječima, stari britanski kolonijalni sustav svojedobno je bio odlučan da strogo zabrani svaku vrstu požara.
"Poslije Drugog svjetskog rata su australski stručnjaci za šume počeli kontrolirano spaljivati ogromne površine po ugledu na Aboridžine. Ali onda je, nažalost, namjerno spaljivanje došlo na loš glas", kazao je Pyne za Spiegel.
'Previše brinemo o klokanima i koalama, a premalo o sigurnosti'
Pyne, koji je profesor emeritus na državnom sveučilištu Arizona i autor više kapitalnih knjiga o požarima, smatra da se ljudi danas suviše vode emocijama prema prirodi, klokanima i koalama pa je stoga zanemarena sigurnost.
"Tako se Australija opet vratila kolonijalnoj filozofiji suzbijanja svakovrsnih požara. Vatrogasci sada koriste avione kao vidljivi simbol suvremenosti. To je sve politički teatar", navodi on.
On Australiju naziva "vatrenim kontinentom" gdje su požari prirodno stanje kao što je led u Sibiru.
"Australija je milijunima godina izložena požarima tako da se njen životinjski i biljni svijet prilagodio", napomine Pyne.
Jedino su na tom kontinentu, dodaje, životinje i biljke naučile koristiti vatru. Primjerice, ptice grabljivice namjerno nose zapaljene grane i šire požar kako bi istjerale plijen na čistac, a biljke čuvaju sjeme učahureno u vosak koji se topi jedino jakim plamenom i tada sjeme pada u zemlju, a biljka opstaje.
'Otvoreni plamen prognan je iz ljudske civilizacije'
Pyne tvrdi da je otvoreni plamen praktički prognan iz ljudske civilizacije, u gradovima se vatra rijetko gdje još može vidjeti. Međutim, sveprisutno je ono što on naziva "industrijskom vatrom" koja nikada ne prestaje i nema granice.
"Kada sam bio mlad, u Phoenixu smo redovito spaljivali travnjake. To traje pet minuta, nije velika stvar, svi su susjedi to radili. Danas iznajmljujem stroj za skupljanje trave po koju odlazim automobilom koji ide na fosilna goriva pa taj stroj potom punim benzinom koji onda skuplja pokošenu travu koju smo ranije spaljivali. Zatim tu suhu travu pakiram u plastične vreće po koje dolazi kamion za odvoz smeća koji također ide na fosilna goriva", kaže.
"Dakle, zabranjeno je direktno paljenje trave, a bez problema prihvaćamo svo to spaljivanje goriva. Zar to nije perverzno", pita seprofesor Pyne.
