Predsjednik Europske komisije (EK) Jean-Claude Juncker, u utorak je kazao kako, usprkos neuspjehu premijerke Therese May da osigura dovoljnu potporu za ratifikaciju Sporazuma o povlačenju u britanskom parlamentu, nema mogućnosti za novo pregovaranje o brexitu koji je "najbolji i jedini mogući". No, smatra da ima mjesta za dodatna pojašnjenja i tumačenja.
"Nema mogućnosti za ponovno pregovaranje, to je najbolji i jedini mogući dogovor, međutim još uvijek ima prostora za daljnja pojašnjenja i tumačenja", rekao je Juncker na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.
"Sastat ću se s premijekom May jer su se pojavili nepotrebni problemi u završnici", dodao je Juncker na raspravi o pripremi za sjednicu Europskog vijeća 13. i 14. prosinca, izražavajući "iznenađenje" da će brexit još jednom biti tema rasprava čelnika EU-a na ovotjednom summitu u Bruxellesu.
Prema njegovim riječima, "imat ćemo nenajavljenog gosta na Europskom vijeću i ja sam iznenađen jer smo 25. studenoga postigli sporazum zajedno s vladom Ujedinjene Kraljevine".
"No, znamo da je to taj dogovor i nećemo ga povući. To svi znaju i stoga nema mjesta za ponovno pregovaranje", ponovio je prvi čovjek Komisije.
Naime, britanska premijerka je odlučila odgoditi glasovanje o ratifikaciji sporazuma o brexitu koje je u britanskom parlamentu bilo zakazano za utorak navečer.
Juncker je u govoru pred eurozastupnicima ponovio čvrsti stav glede zaštitnog mehanizma - tzv. "backstopa" - za granicu između Sjeverne irske i Republike Irske.
"Irsku nikada nećemo ostaviti samu", poručio je Juncker govoreći o zaštitnom mehanizmu koji ima za cilj spriječiti ponovnu uspostavu"tvrde" granice na irskom otoku i, u nedostatku šireg sporazuma između EU-a i Ujedinjene Kraljevine o njihovim budućim gospodarskim odnosima, zaštititi mirovni sporazum od Velikog petka.
U raspravi koja je uslijedila nakom Junckerovog govora, predsjednik Kluba zastupnika Europske pučke stranke i kandidat EPP-a za budućeg predsjednika Komisije Manfred Weber je kazao da je već dosta vremena potrošeno na brexit.
"Sada vidimo da se cijela stvar pokušava ponovo ispregovarati. Mislim da smo već izgubili previše vremena na brexit", kazao je Weber i ponovio Junckerove riječi da se "mogu ponuditi dodatna pojašnjanja".
Osvrnuvši se na "backstop", kazao je da se nada da on ubuduće neće biti potreban, ali kako bi se on izbjegao već sada bismo trebali reći što želimo postići u trgovinskim pregovorima.
"Ako bismo već danas mogli zaključiti da želimo postići recimo norveški model, to bi nam pomoglo da ubrzamo pregovore tijekom prijelaznog razdoblja i da se izbjegne rizik zaštitnog mehanizma", kazao je Weber uz poruku britanskim kolegama da europska strana može ponuditi samo još dodatna pojašnjenja.
"No svi znaju da kada izađete iz europskog kluba gubite prednosti, to danas Britanci doživljavaju (...) rizično je izaći iz EU-a, ajmo reformirati Uniju ako ima potrebe, ali nemojmo izlaziti iz nje, nemojmo je uništiti", poručio je Weber.
Udo Bullman, iz redova socijalista (S&D) je podsjetio da prema odluci Europskog suda Ujedinjena Kraljevina može unilateralno opozvati članak 50.
"To su dobre vijesti i to je pitanje za parlamentarne zastupnike u Ujedinjenoj Kraljevini", kazao je Bullman.
Predsjednik Kliba zastupnika liberala (ALDE) Guy Verhofstadt je kazao da EU "nikada neće prestati pomagati svojim irskim prijateljima i nikada ih neće napustiti".
"Kao drugo, ako Britanija želi tješnje odnose s Unijom, kako bi se izbjegao zaštitni mehanizam, tih problem neće biti", rekao je Verhofstadt, Također je ocijenio da se na brexit potrošilo dosta vremena, zavapivši "jednom brexit, uvijek brexit".
Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani je kazao da "EP u potpunosti dijeli stajalište Komisije o brexitu".
"Jedinstvo EU-a i njegovih institucija, svih 27 članica, je nešto što nam je svima važno. Uvjeren sam da će Vijeće ponoviti to stajalište. Dobro je razgovarati i sastati se s premijerkom May, ali nećemo mijenjati već usvojeni stav", kazao je Tajani.
Osim s Junckerom, britanska premijerka će se u Berlinu sastati s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i nizozemskim premijerom Markom Rutteom u Den Haagu.
Iako su se na raspravi o predstojećem posljednjem summitu čelnika EU-a u 2018., najavile razne teme, od višegodišnjeg financijskog okvira od 2021., migracija i borbe protiv "lažnih vijesti" uoči europskih izbora, brexit je ponovo ukrao "show" pa je pitanje da li će se isto ponoviti 13, i 14. prosinca u Bruxellesu.
Na današnjoj raspravi, predsjednik EK-a je kao važnu temu na summitu u Bruxellesu najavio i pitanje sigurnosti i obrane te "vječno pitanje" migracija, izražavajući "razočaranje" što se ministri unutarnjih poslova i pravosuđa EU-a nisu uspjeli usuglasiti oko prijedloga Komisije o povećanju broja pripadnika FRONTEX-a za 10.000 ljudi.
"To je bio prijedlog Komisije i austrijskog predsjedništva Vijećem i ja se ne mogu dovoljnio načuditi da mi već godinama ne samo u propovijedima već i ovdje u parlamentu tražimo snažniju obranu granica, a kada imamo konkretan prijedlog onda nemamo potporu. Ili ćemo dosta jačati zaštitu na granicama ili trebamo prestati pričati o tome. Čemu te priče ako noišta ne radimo", kazao je Juncker.
Pozvao je i na reformu sustava azila i istaknuo da se već pet od sedam direktiva može usvojiti.
Weber je u vezi migracija kazao da je rasprava među ministrima unutarnjih poslova o FRONTEX-u, kako bi se zajamiča snažnija kontrola na granicama, bila "katastrofa".
"Ministre kao da ne zanima što se govori o tome. Ako se tako postavimo to znači da nema solidarnosti s jugom, da nema boljeg upravljanja granicama i migracijskim tokovima, a to je upravo suprotno od onoga što ljudi Europe od nas traže", kazao je Weber.
Što se višegodišnjeg financijskog okvira tiče, Juncker je pohvalio austrijsko predsjedanje koje je napravilo "odličan posao" te je EK predstavio prijedloge "ranije nego ikada".
"Bez Austrije ne bismo imali prijedlog dokumenta", kazao je Juncker i pozvao na provjeru strukture proračuna, uključujući i kroz rezove kohezijske politike, ali i drugih politika.
Istaknuo je da proračun, koji bi prema prijedlogu Komisije iznosio 1135 milijardi eura, ne bi smio prelaziti više od 1,3 posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica
