Osumnjičeni za špijunažu u korist Hrvatske, koji je u petak uhićen u Srbiji, saslušan je u nedjelju u Višem javnom tužiteljstvu u Beogradu i za njega je zatražen pritvor, a srbijanski mediji javljaju da mu je sud odredio pritvor od 30 dana.
Tužiteljstvo je pokrenulo istragu protiv Č. Č. koji se sumnjiči za špijunažu u korist Hrvatske i predložilo sudu da mu odredi pritvor.
Osumnjičenome uhićenom u petak, policijsko zadržavanje od 48 sati isteklo je oko 14 sati i on je do tada morao biti saslušan u tužiteljstvu.
Prema tvrdnjama beogradskih medija, uhićeni je Čedo Čolović, 57-godišnji bivši časnik vojske samozvane Republike Srpske Krajine, podrijetlom iz Drniša, s dvojnim državljanstvom Srbije i Hrvatske.
Tužiteljstvo je ranije priopćilo da je do 1990. godine živio i radio u Republici Hrvatskoj, nakon čega mu je mjesto prebivališta bilo u Republici Srbiji.
Nakon saslušanja, tužitelj je sucu za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu predložio da mu se odredi pritvor zbog opasnosti od bijega, mogućeg utjecaja na svjedoke, te da ne bi ponovio kazneno djelo, za koje je po Kaznenom zakoniku Republike srbije predviđena kazna zatvora od tri do 15 godina, a utvrdi li se da je riječ o teškim posljedicama po državnu sigurnost, ekonomsku ili vojnu moć zemlje, najmanja zapriječena kazna je 10 godina zatvora.
Blic: Čolović je u Srbiji imao specijalan zadatak
U međuvremenu, Čolović ne 'silazi' s naslovnica srbijanskih medija. Blic se tako raspisao o detaljima njegove navodne misije. Tvrde kako je Čolović u Beogradu imao zadatak vrbovati svjedoke za slučajeve Srba optuženih u Hrvatskoj, ali i "eliminirati" neke svjedoke.
Prema njihovim navodima, Čolovića je vrbovala Sigurnosno-obavještajna agencija Hrvatske (SOA) koja, kako tvrde njihovi izvori, u Srbiji ima mrežu špijuna.
"Čolović je ucijenjen podizanjem optužnice za ratne zločine. On je bio pripadnik 75. motorizirane brigade VSK. Zauzvrat je dobio hrvatsko državljanstvo i putovnicu. Za nekoliko posljednjih godina, koliko je radio za hrvatsku SOA-u, stupao je u kontakt s bivšim suborcima iz VSK koji su mogli svjedočiti protiv Srba optuženih u Hrvatskoj za ratne zločine. Svi koji su pristali svjedočiti dobili su oprost za ratna djela ili debelu novčanu nadoknadu", tvrdi ovaj izvor.
"Čolovićev zadatak bio je vrbovati i svjedoke koji su u Haagu bili pozivani kao svjedoci protiv hrvatskih generala - Mladena Markača, Ante Gotovine i Ivana Čermaka. Protiv njih je haški sud vodio postupke za ratne zločine za vrijeme "Oluje", a Hrvatima je od nacionalne važnosti bilo da oni budu oslobođeni. Njima je, preko Čolovića ali i drugih špijuna, nuđeno veliko bogatstvo da odustanu od svjedočenja ili da drastično ublaže izjave. Najgore je to što su neki pristajali i na lažno svjedočenje u Haagu", navodi izvor Blica.
Čolović je navodno podatke o sastancima sa svjedocima prenosio agentima SOA-e, s kojima se sastajao.
Izvor dodaje kako je vrbovanje Čolovića matrica po kojoj je SOA u Srbiji napravila vojsku špijuna, najviše u Beogradu.
"SOA od 90-ih godina ima banku podataka o svima koji su iz Hrvatske dolazili u Srbiju, i svim našim ljudima koji su iz Srbije odlazili u Hrvatsku. Oni koji su bili sudionici rata, posebno oni iz Vojske RSK, ucjenjivani su podizanjem optužnice za ratne zločine. Ucjenjivanje je bilo intenzivnije kad je krenuo povratnički val i kada su Srbi ucjenjivani da budu špijuni da bi dobili svoje kuće, putovnice.
Većina hrvatskih špijuna je odavno u mirovini. Utvrđeno je da je nekoliko bivših najviših oficira VSK ušlo u posao nelegalne preprodaje oružja. Centri okupljanja hrvatskih špijuna su uglavnom kavane koji drže Krajišnici", zaključuje izvor Blica.
Bivši direktor VBA-a: 'Srpske službe se konačno bave onim zbog čega postoje'
Komentirajući ovu špijunsku aferu, bivši direktor Vojno-bezbednosne agencije (VBA) Momir Stojanović izjavio je za beogradske medije kako treba utvrditi koje je sve podatke otkrio nekadašnji pripadnik tzv. VRSK (vojske republike srpske krajine), osumnjičen za špijunažu u korist Hrvatske, te tko su mu sve bili pomagači, jer je "riječ o otkrivanju cijele mreže osumnjičenih".
Stojanović je za beogradski list Politika ocijenio da su odnosi Srbije i Hrvatske vrlo složeni i da ovo uhićenje zacijelo neće pridonijeti njihovoj stabilizaciji.
"Ako radite na nekom slučaju indikativnom po špijunskoj aktivnosti, onda uhićenje slijedi kada za to nastupe uvjeti. S obzirom na to da posljednjih 15 godina, bar koliko ja znam, nismo imali situaciju da su naše vojne i civilne službe presjekle špijunsku aktivnost stranih obavještajnih službi, kao bivši pripadnik službe to uhićenje doživljavam ohrabrujuće ako ono nagovještava opredjeljenje srpskih službi sigurnosti da se konačno bave onim zbog čega postoje", rekao je Stojanović za Politiku.
No ako je "uhićenje usmjereno na marketinške i druge dnevnopolitičke svrhe, onda je to loš potez", rekao je Stojanović.
Prema njegovim riječima, opće je poznato da su osobe koje žive na teritoriju Srbije, a podrijetlom su iz Republike Srpske ili Hrvatske, "izložene aktivnostima i nasrtajima hrvatske obavještajne službe" s obzirom da putuju kako bi obišli svoja imanja ili rješavali druga statusna i imovinska pitanja.
"Javna je tajna da dobar dio njih prolazi kroz informativne razgovore, ucjene i prijetnje kako bi radili za hrvatske obavještajne službe. Neki ne pristaju na to, drugi su ucijenjeni. Uhićeni je vjerojatno ucijenjen nekim dokazima koje su mu predočili dok je bio zapovjednik na ratištu", ocijenio je Stojanović, uvjeren da iza aktivnosti hrvatske obavještajne službe na Balkanu redovito stoji aktivnost njemačke obavještajne službe.
Kovač: Nismo dobili nikakvu službenu obavijest iz Srbije
Hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač rekao je da dosad nisu dobili nikakvu službenu obavijest iz Srbije o uhićenju hrvatskog državljana pod optužbom za špijuniranje, a hrvatski državni vrh nema saznanja da bi osoba uhićena u Srbiji bila povezana s nekom od hrvatskih službi.
Vijest o uhićenju pada u vrijeme vrlo zategnutih diplomatskih odnosa između Hrvatske i Srbije, ponajviše zbog srbijanskog zakona o univerzalnoj nadležnosti kojim želi sudski goniti hrvatske državljane za kaznena djela počinjena na hrvatskom teritoriju protiv hrvatskih državljana.
