NATO pokreće operaciju 'Istočni stražar': Otkriveno zašto nije tako jednostavno oboriti dronove
Serija upada dronova u zaštićene zračne prostore izaziva zabrinutost diljem Europe. Zračne luke su posebno ranjive. Što se može učiniti?
Zatvaranje zračne luke u Aalborgu, na sjeveru Danske, ovaj je tjedan, nakon što su dronovi ušli u njezin zračni prostor, samo posljednje u nizu zatvaranja zračnih luka zbog tih bespilotnih letjelica.
Dronovi su, navodno, primijećeni i iznad zračnih luka u Esbjergu, Sønderborgu i Skrydstrupu, na zapadu zemlje, a nekoliko dana ranije izazvali su privremenu obustavu letova i u zračnoj luci u Kopenhagenu, glavnom gradu Danske.
Danski ministar obrane Troels Lund Poulsen rekao je da "sve upućuje na to da je ovo djelo profesionalnog aktera" i dodao da "sigurno ne izgleda kao slučajnost. Izgleda sustavno. Ovo bih definirao kao hibridni napad". Ministar pravosuđa Peter Hummelgaard rekao je da "ništa ne isključuje" u pogledu toga tko stoji iza ovoga.
Opasno i neprihvatljivo
Iako nema potvrde da je Rusija umiješana u ove incidente, nedavni upadi na istoku Europe naveli su NATO da se pokrene. Glavni tajnik ovog saveza Mark Rutte najavio je pokretanje operacije pod nazivom "Istočni stražar" radi zaštite istočnog boka, kao odgovor na ruske dronove koji ulaze u poljski zračni prostor.
"Bilo namjerno ili ne, to je opasno i neprihvatljivo", rekao je Rutte.
Dronove je same po sebi teško identificirati, a suočavanje s njima u okruženju zračne luke predstavlja sasvim drugi izazov u odnosu na ono s čime se bore NATO ili EU, piše Deutsche Welle.
Zašto zračne luke ne mogu spriječiti upade dronova?
Dronovi, odnosno različite vrste bespilotnih borbenih letjelica, vojske koriste još od 1970-ih. Danas su dio suvremenog ratovanja, osobito u ratu Rusije protiv Ukrajine. Pri tome je, kako objašnjava Richard Gill, osnivač i direktor tvrtke Drone Defence, ta tehnologija naglo napredovala i na komercijalnom tržištu.
"Dronove je sve lakše nabaviti i koristiti", objašnjava on za DW. "I cijena stalno pada. Ljudi danas u vlastitoj garaži mogu napraviti ono što je prije samo 10 ili 15 godina zahtijevalo napredne vojne kapacitete."
To predstavlja ozbiljan problem za zračne luke, koje moraju strogo nadzirati svoj zračni prostor. "U danskom slučaju ponovno se pokazalo kako letovi dronova iznad zračne luke dovode do obustave zračnog prometa, jer se takav sigurnosni rizik ne može tolerirati", kaže za DW Jukka Savolainen iz Europskog centra za borbu protiv hibridnih prijetnji (Hybrid CoE).
Zatvaranje luka od New Yorka do Frankfurta
Takav presedan, koji je ranije već izazivao zatvaranje zračnih luka širom svijeta od New Yorka i Londona do Dubaija i Frankfurta, znači da netko s lošim namjerama može izazvati ozbiljne poremećaje.
No kaos i zatvaranje neke zračne luke mogu izazvati i rekreativni piloti dronova, kada pogriješe u navigaciji.
Bespilotne letjelice danas mogu lako nabaviti jeftino i u slobodnoj prodaji.
Zašto ih jednostavno ne oboriti?
U ratovima se dronovi obaraju stalno, ali u miru, čak i u slučajevima kada sigurnosne službe imaju sumnje, često je nemoguće utvrditi je li neki dron vojni ili rekreativni. A čak i kada je to moguće, postoje ozbiljni sigurnosni problemi.
"Nije lako pogoditi dron kinetičkim projektilima i morate ispaliti mnogo njih da biste imali zadovoljavajuću vjerojatnost pogotka", kaže Savolainen iz Hybrid CoE, koji u suradnji s EU i NATO-om radi na načinima suprotstavljanja hibridnim prijetnjama. "Čak i ako pogodite, ogromna većina projektila padne na zemlju. Zato ne bih preporučio pucanje u gusto naseljenim područjima, osim ako dron ne predstavlja neposrednu i ozbiljnu prijetnju."
S obzirom na to da je prijetnju teško procijeniti, a zračne luke su često blizu urbanih zona, opasnost od kolateralne štete, zajedno s cijenom obaranja drona, čini to praktički nemogućim. Gill dodaje da, zbog brzog razvoja dronova, zakonodavstvo zaostaje – a zračne luke to ostavlja ranjivima.
POGLEDAJTE VIDEO: Miro Kovač o dronovima nad Europom: 'U Poljskoj su pale jeftine igračke'