Zemlje NATO-a će na kraju Ukrajini osigurati najmoćnije konvencionalno oružje koje će joj pomoći u potiskivanju ruskih trupa, prema kijevskoj veleposlanici u savezu, piše Newsweek. Natalia Galibarenko rekla je za Newsweek da su u tijeku rasprave s članicama NATO-a o oružju većeg dometa, borbenim zrakoplovima i glavnim borbenim tenkovima.
Zemlje NATO-a koje ne šalju zrakoplove ili glavne borbene tenkove - iz straha da ne isprovociraju Rusiju - bile su posebna frustracija za Kijev. Ali Galibarenko je optimistična.
"Nismo još tamo, nažalost", rekla je Galibarenko o lovcima i tenkovima. "Saveznici znaju da smo jako zainteresirani za zrakoplove i tenkove, ali nije bilo definitivne odluke. Gledajući ovih sedam mjeseci rata, mogu reći da ćemo u jednom trenutku biti tamo", dodala je veleposlanica.
Rekla je da Kijevu pomažu u argumentaciji za veću pomoć posljednje Putinove zapovijedi za napade projektilima i bespilotnim letjelicama na ukrajinske gradove.
Potreba za naprednijim ofenzivnim sustavima
SAD, Španjolska i Njemačka nedavno su se obvezale isporučiti dodatnu protuzračnu obranu ili ubrzati planirane isporuke takvih sustava, što je navelo ukrajinskog ministra obrane Oleksija Reznikova da pohvali "novu eru protuzračne obrane".
Galibarenko je istaknuo da Ukrajina također gleda na naprednije ofenzivne i hibridne sustave oružja kako bi pomogli u jačanju protuofenzive koja je u tijeku na istoku i jugu, gdje su ukrajinske trupe objavile da su oslobodile više od 600 naselja u mjesec dana.
"Sjećam se kada je HIMARS bio tabu, kada su različiti topnički sustavi poput haubica bili tabu. Svi su nam govorili: 'Ne, oni nikada neće biti isporučeni jer bi onda NATO stvarno bio angažiran u ratu s Ruskom Federacijom'. Ali sada primamo ove sustave naoružanja iz različitih zemalja. Ponekad treba vremena da mi i saveznici donesemo zajedničku odluku", rekao je.
Galibarenko je rekla da je opipljiva nedavna promjena u zapadnom mentalitetu. "To je promijenilo mišljenja i stavove saveznika u korist Ukrajine", objasnila je nedavne napade Rusije na ukrajinske gradove. "Putin, on ponekad puca sam sebi u nogu…i dobiva trenutačni i vrlo jak odgovor."
Ukrajinski čelnici opisali su rusku eskalaciju, za koju je Putin tvrdio da je odmazda za napad na Krimski most, kao znak očaja Kremlja, dok se ruske trupe povlače iz ključnih područja na istoku i jugu Ukrajine. "Slažem se da je očajan", rekla je Galibarenko. "On čak ne može definirati granice teritorija za koje vjeruje da ih je legalno anektirao i integrirao u Rusku Federaciju", dodala je, misleći na četiri djelomično okupirane regije za koje Moskva tvrdi da ih je anektirala nakon lažnih referenduma. "On je očajan", dodala je.
'Naš plan nije smrzavanje'
Putinova naredba o mobilizaciji, aneksija i udari dugog dometa do sada nisu uspjeli zaustaviti protuofenzivu Ukrajine. Kijev namjerava nastaviti svoje napredovanje kroz tešku zimu. "Naš plan nije smrzavanje; to je upravo ono što Rusi traže", rekla je Galibarenko.
"Ova pauza im je potrebna za preustroj, za obnovu logistike i opskrbe, kao i za obuku novih rezervista koji će doći u njihove snage na teritoriju Ukrajine. Ideja nam je, barem sada, zadržati isti tempo. NATO, rekla je, pomaže oko zimskih potrepština kao što su uniforme za hladno vrijeme, skloništa, grijalice i dizelski generatori.
U tijeku su rasprave o pomoći u popravku oštećene ukrajinske opreme i obuci vojnika u zemljama NATO-a. Svega što sada dobivamo trebamo više, a također i više streljiva za sustave koje već imamo", rekla je veleposlanica.
Prijetnje nuklearnim oružjem
Putin i njegovi najviši dužnosnici redovito prijete golemim ruskim nuklearnim arsenalom. Galibarenko je sugerirala da je Putinova nuklearna ucjena manje učinkovita unutar Ukrajine nego u inozemstvu. "Ukrajinci su sada u takvoj fazi svog duha, svog raspoloženja, da se ne boje suočiti čak ni s nuklearnim napadom", rekla je.
"Također održavamo dijalog s NATO-om i našim američkim prijateljima, čime osiguravamo da ruski čelnik bude svjestan snažanog odgovora. Svi bismo trebali biti spremni na to, biti oprezni, a također i nešto ostaviti skriveno o odgovoru. To će smanjiti rizik od nuklearnog udara", rekla je.
O ulasku u NATO
Ukrajinske ustavom zajamčene ambicije da uđe u NATO preživjele su gotovo osam mjeseci rata. Kijev je više puta odbio pozive iz inozemstva da proglasi neutralnost u zamjenu za mir, i to ne samo zato što neutralni status Ukrajine 2014. nije spriječio rusku invaziju tada.
Prošlog mjeseca predsjednik Volodimir Zelenskij zatražio je "ubrzani" put do punopravnog članstva u savezu kao odgovor na rusku aneksiju okupiranog ukrajinskog teritorija. "Nećemo pregovarati o našoj neutralnosti s Rusijom", rekla je Galibarenko. "Ići ćemo u NATO. Shvaćamo da se to neće dogoditi sutra, nismo naivni. Pokušavamo realno procijeniti situaciju, ali mislim da su sada sve karte na stolu."
"Neki u NATO-u bili su sretni, neki ne baš sretni", rekla je o najnovijem apelu Zelenskog Bruxellesu. "Izgradnja konsenzusa među 30 država članica nikada nije bio lak zadatak i mi to razumijemo."
Odluka Zelenskog, objasnila je, prije svega je bila radi ukrajinskog stanovništva koje je u velikoj većini pro-NATO. "Nismo ovo radili samo za Zapad", rekla je. "Prva publika bili su sami Ukrajinci, jer 76 posto Ukrajinaca podržava ulazak Ukrajine u NATO. Ljudi su tražili jasnoću; koje je naše odredište? Predsjednik je odgovorio vrlo precizno."
Članstvo se čini vrlo malo vjerojatnim dok se ne završi osmogodišnji rat s Rusijom, iako je Galibarenko rekla da "nema formalne prepreke da kažemo… da se ne možemo pridružiti zbog teritorijalnih sporova".
U međuvremenu, Kijev traži bilateralne sporazume za jačanje sigurnosti, kao što je navedeno u nedavnom Kijevskom sigurnosnom sporazumu. Već su u tijeku razgovori s potencijalnim jamcima sigurnosti, rekla je Galibarenko, iako je odbila imenovati bilo koga. "Mislim da je sasvim realno postići dogovor", rekla je. "Prerano je prognozirati kakav će biti rezultat, ali pametan je pristup učiniti nešto prije članstva u NATO-u."
Situaciju s ratom u Ukrajini iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
