Dvojica bošnjačkih zastupnika u Bosni i Hercegovini u srijedu su u pismu zatražili od predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija pomoć u zaustavljanju gradnje Pelješkog mosta dok se ne riješi pitanje morske granice između BiH i Hrvatske kod Neumskog zaljeva nastavljajući višemjesečne napade bošnjačkih čelnika na taj ključni hrvatski projekt.
U pismu čije su preslike upućene i na adrese drugih visokih europskih dužnosnika poput predsjednika Europske komisije Jan Claude-Junckera, zamjenici predsjedatelja Zastupničkog i Doma naroda parlamenta Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Safet Softić su rekli kako BiH nikada nije dala formalnu suglasnost za gradnju Pelješkog mosta pa ga se ne bi smjelo ni graditi.
"Razumijemo potrebu Hrvatske da komunikacijski poveže svoj teritorij ali nikako uzurpirajući prava koja pripadaju Bosni i Hercegovini. Zato je neophodno da se prethodno u skladu sa međunarodnim pravom riješi pitanje razgraničenja na moru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine", stoji u pismu.
Dvojica bošnjačkih dužnosnika u parlamentu BiH tvrde kako Hrvatska gradnjom mosta "ugrožava suverenitet Bosne i Hercegovine i krši Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora" jer, po njihovu sudu, inzistira na izgradnji mosta na međunarodnom plovnom putu od BiH do otvorenog mora. Takav "agresivni pristup", stajalište je Džaferovića i Softića, prijeti grubim narušavanjem geopolitičkog poretka na Jadranskom moru i ugrožava suverenitet i stabilnost Bosne i Hercegovine kao pomorske države.
Hrvatski premijer Andrej Plenković ponovio je u utorak u Livnu kako će Hrvatska graditi Pelješki most na svom teritoriju odbacujući tako mogućnost odgode toga projekta na čemu inzistiraju bošnjački politički čelnici koji su zadnjih mjeseci pokrenuli ofenzivu protiv ovoga strateškog hrvatskog projekta povezujući to pitanje s razgraničenjem dviju država na moru i slobodnim izlaskom na otvoreno more.
„Pelješki most gradit će se na hrvatskom teritoriju i ta je činjenica najvažnija. Sva pitanja u pogledu tehničkih gabarita su godinama usuglašavana na stručnoj razini“, rekao je Plenković.
Srpski i hrvatski politički čelnici u Bosni i Hercegovini nemaju nikakvih problema s izgradnjom Pelješkog mosta.
Bošnjački dvojac se poziva i na presudu Arbitražnog suda u sporu između Slovenije i Hrvatske o graničnoj crti u Savudrijskoj vali po kojoj je Sloveniji određen priključni koridor do međunarodnih voda uz primjenu režima slobodne komunikacije i plovidbe istog kao u međunarodnim vodama, bez mogućnosti da Hrvatska ukine taj koridor i da primjenjuje metode kontrole i kažnjavanja.
"Smatramo da bi bilo potrebno i korisno da Europska komisija posreduje u rješavanju spornih pitanja između Hrvatske i Bosne i Hercegovine koja je neophodno riješiti prije početka izgradnje Pelješkog mosta. To je, uostalom, vrlo jasno preporučeno u studiji pred-izvodljivosti", stoji u pismu.
Od predsjednika Europskog parlamenta Tajanija traže da nakon upoznavanja s činjenicama "pomogne u ispravljanju previda koji je učinjen prikom donošenja odluke Europske komisije o financiranju Pelješkog mosta".
"Smatramo da je tu odluku neophodno sagledati i preispitati u kontekstu mogućih, veoma štetnih posljedica", zaključili su Džaferović i Softić.
