Invazija Rusije na Ukrajinu potaknula je pitanja o mogućnosti Trećeg svjetskog rata. Ali bi li se doista mogao dogoditi pravi rat, postavlja pitanje britanski The Sun.
Dok napetosti između Rusije i Zapada nastavljaju rasti, mnogi strahuju da bi kriza u Ukrajini mogla prerasti u širi oružani sukob. Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je invaziju na Ukrajinu u veljači, a dužnosnici su od tada upozoravali da bi eskalacija krize, ako rezultira nuklearnim ratom, mogla dovesti do najkrvavijeg sukoba u Europi nakon Drugog svjetskog rata.
Putin bolestan, očajan i opasan
S informacijama da se Putinovo zdravlje pogoršava, raste i bojazan da bi se iz očaja mogao okrenuti nuklearnom oružju. Ovog su tjedna napetosti dodatno porasle nakon incidenta u kojemu je projektil ruske proizvodnje pao u Poljsku, članicu NATO-a.
Iako je zalutali projektil vjerojatno ispalila Ukrajina braneći svoj teritorij od ruskih raketnih napada, mnog i dalje inzistiraju na Putinovoj krivici za to. Naime, prvi put od početka ruske agresije na Ukrajinu, teritorij jedne članice NATO-a bio je pogođen. Iz Rusije su poručili da je incident bio novi korak na putu u svjetski rat, sugerirajući da je Zapad namjerno pokušao okriviti Rusiju za incident.
"Incident s ukrajinskim navodnim 'raketnim udarom' na poljsku farmu dokazuje samo jednu stvar: vodeći hibridni rat protiv Rusije, Zapad se približava svjetskom ratu", objavio je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev.
Zašto Ukrajina nije u NATO-u?
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij također je upozorio da bi Treći svjetski rat mogao izbiti ako Rusija nastavi s eskalacijom napada. Postoji i strah da bi sukob u Ukrajini mogao pogoršati globalnu krizu hrane, iako su obje strane potpisale sporazum o nastavku izvoza žitarica .
NATO je prvi put iznio ideju o članstvu Ukrajine i Gruzije 2008. pod pritiskom američkog predsjednika Georgea W. Busha. Međutim, Francuska i Njemačka su se usprotivile - potreban je jednoglasni pristanak za sve nacije koje se žele pridružiti NATO-u.
No, kontinuirana nestabilnost Ukrajine, uključujući blizinu ratoborne Rusije, čini malo vjerojatnim da će zahtjev Kijeva za pridruživanje organizaciji biti prihvaćen u skorije vrijeme.
Kako sada stvari stoje, članak 5. NATO saveza ipak neće biti aktiviran, ali postoje još četiri opcije koje članice NATO-a mogu iskoristiti u idućem razdoblju.
Zatvaranje neba nad Ukrajinom
Od samog početka rata 24. veljače ove godine, jedan od prvih zahtjeva Ukrajine bio je da članice NATO-a zatvore nebo nad tom zemljom, kako bi se spriječili raketni napadi od strane Rusije. Ova opcija je tada stavljena na čekanje, jer su dužnosnici NATO-a smatrali da je u pitanju drastičan korak koji će donijeti više štete nego koristi. Žestoki napadi na ukrajinske gradove su se nastavili idućih mjeseci, veći dio infrastrukture zemlje je uništen, a ovaj zahtjev Ukrajine i dalje nije ispunjen.
Sada, kada je i teritorij Europe i NATO-a ugrožen zbog 'prelijevanja' ratnih djelovanja, moguće je da će NATO ipak na izvanrednim sastancima razmotriti ovu opciju, kako bi zaštitio svoje članice.
Pojačana isporuka oružja Ukrajini
Istovremeno, Ukrajina je zatražila od zapadnih partnera da pojačaju isporuku oružja, kako bi se uspješnije mogla izboriti s ruskim napadima. Izuzev Amerike, u prethodnom razdoblju ostale članice NATO-a primjetno su smanjile isporuku oružja Ukrajini.
Uz pomoć sustava PVO sa Zapada, Ukrajina je uspjela odbiti raketne napade Rusije. Jučerašnja događanja u Poljskoj mogu pomoći Ukrajini da uvjeri zapadne partnere da je to neophodan korak i da, osim količine novca koju je potrebno izdvojiti, može donijeti korist i za članice NATO-a.
Dodatne sankcije Rusiji
Jedan od koraka o kojima NATO može razmišljati jest i uvođenje dodatnih sankcija Rusiji, kako bi barem u jednom dijelu napadi na Ukrajinu bili smanjeni. Osam paketa sankcija koje su Europska unija i Sjedinjene Američke Države dosad uvele Rusiji nisu imale očekivani efekt. Ekonomija Ruske Federacije jest preživjela udarac, ali ne dovoljan da bi natjerala Vladimira Putina da obustavi ratna djelovanja. U slučaju prijetnje po europski i teritorij NATO-a, članice će možda razmišljati o radikalnijim sankcijama.
Povećanje borbene spremnosti članica NATO-a
Ovaj su korak neke zemlje već poduzele, prije svega Poljska. Tamošnje vlasti odlučile su se na ovaj korak neposredno nakon eksplozije na pograničnom području. Slična situacija je s Litvom, koja je već neko vrijeme u pripravnosti zbog ruske enklave Kalinjingrad, a od napada strahuje i Finska. Nordijske zemlje već su pojačale borbenu spremnost, a neke i poslale vojsku na granice s Rusijom.
Rat u Ukrajini iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
