S druge strane Jadrana nalazi se najplodonosnije područje u Italiji koje inače daje trećinu ukupne poljoprivredne proizvodnje te zemlje. No, ono je sada u opasnosti zbog najgore suše u posljednjih 70 godina. Riječ je, dakako, o nizinama uz rijeku Po.
To područje je izuzetno važno za prehrambenu industriju ne samo Italije, već i Europe. Primjerice, samo Slovenija iz Italije uvozi 78 posto salate i 31 posto rajčice. Kukuruza i pšenice uvozi zanemarivo malo, ali zbog suše bi mogla porasti cijena tjestenine. Utjecaj na talijansko gospodarstvo bit će još i veći, piše N1.
Postoji bojazan da će urod biti manji za jednu trećinu. Zbog suše, ali i drugih nagomilanih faktora, cijena hrane u Italiji bi mogla biti veća za 70 posto. Da ne spominjemo utjecaj na industrije povezane s poljoprivredom, koje inače čine čak 40 posto talijanskog BDP-a. Gase se hidroelektrane, a dosad je proizvedeno 40 posto manje električne energije nego inače. Neke talijanske pokrajine već su proglasile izvanredno stanje. Kiša nije pala mjesecima, a ovih dana najavljene su temperature više od 40 stupnjeva.
Suša kakva se ne pamti
Zbog toga je vodostaj rijeke Po na povijesno niskim razinama. Na nekim je mjestima čak i presušila, a mjerni uređaji bilježe razine niže od prosjeka za četiri, pa čak i sedam metara. Uzduž obala 650 kilometara duge rijeke leže naplavine pijeska i mulja. Na nekim se mjestima može hodati po dnu korita rijeke bez močenja nogu.
Pored grada Gualtierija je 1943. godine potonuo brod kojeg su mještani nazvali Zibello. Od njega se inače mogao vidjeti samo pramac i prednji dio palube, a suša je sada u potpunosti ogolila ovaj eksponat te građani i putnici namjernici po prvi puta vide stradalo plovilo u punoj svojoj veličini. Kanui i riječni čamci su u brojnim mjestašcima doslovno na suhom vezu, iako su zapravo privezani uz obalu.
Ova katastrofa ima tri uzroka, tvrde stručnjaci. “Prvi je nedostatak snijega. Zimi na Alpama nije bilo dovoljno snijega, snijeg je pokrio 60 do 70 posto manje površina u odnosu na dugogodišnje prosjeke”, rekao je Meuccio Berselli, glavni tajnik mjerne stanice za slivno područje rijeke Po pa dodao da se snježni pokrivač, koji je važan za Po, nije dovoljno dugo zadržao. Zbog nedostatka snijega, Europski opservatorij za sušu je već u ožujku upozoravao na mogućnost velike krize.
“Drugi razlog je nedostatak padalina. Kiša nije padala 120 dana. A treći su temperature, koje su na tom području više čak tri do četiri stupnja u odnosu na uobičajenu situaciju”, nastavio je Berselli, koji nije optimističan oko razvoja situacije.
Slana voda ugrožava i izvore
Osim poljoprivrede i gosodarstva, ugrožena je i pitka voda. Nizine oko Poa nastanjuje oko 16 milijuna ljudi, manje od četvrtine ukupne talijanske populacije. Osim što su i pojedini izvori presušili, razina Jadranskog mora je sada viša od razine rijeke, pa slana voda prodire duboko u estuarij i uzvodno po koritu. Polja je nemoguće navodnjavati slanom vodom, a ugroženi su izvori koji pitkom vodom opskrbljuju 650.000 ljudi.
“Osim toga treba biti svjestan da je kalendarsko ljeto tek počelo i da je potreba za vodom samo još veća. Prvenstveno je ovo teško jer voda neće preko noći postati ponovo slatka. Korito rijeke treba ispirati neko vrijeme”, komentirao je Berselli.
Zbog toga se savjetuje redukcija u zahvaćanju vode za poljoprivredu, čime će se ublažiti prodor slane vode, ali i uništiti poprilična količina usjeva. Kao da poljoprivrednici već sad ne broje štetu u milijardama eura.
“Pumpu sam pokrenuo sinoć, dok je u kanalu bilo još vode. Jutros sam je morao isključiti jer je crpila zrak. Sada čekam, ako bi se nivo slučajno malo povećao, mogao bih je ponovo pokrenuti. Prvi put se dogodilo nešto ovakvo. Imali smo suše i ranije, ali su kanali bili puni. A ove godine… ovaj kukuruz, pogledajte ga, ovaj ovdje, ove godine ga uopće nisam zalio”, opisuje poljoprivrednik iz Gussole, Gianluigi Viola.
Ako kiša kojim slučajem padne u dolini rijeke Po, riječ je samo o kratkotrajnim lokalnim pljuskovima, a ne obilnoj kiši koja bi barem nakratko odgodila gotovo neizbježnu katastrofu.
