arti-201004280505006Američki predsjednik Barack Obama posjetiti će regiju Meksičkog zaljeva kako bi se osobno uvjerio u napore koji se ulažu u zaštitu priobalja od zagađanje naftnom mrljom izazvanom potonućem platforme, rekao je zamjenik glasnogovornika Bijele kuće Bill Burton.
Obama je u petak izjavio da njegova administracija poduzima najveće napore u borbi s naftom mrljom iz bušotine British Petrola, te da u tim naporima uz obale Lousiane, Missisippija, Alabame i Floride sudjeluje oko 2.000 pripadnika saveznih agencija te oko 300 brodova i zrakoplova. Oni su na najugroženijim područjima postavili desetke kilometara zaštitnih plutajućih barijera, a s brodova se raspršuju kemikalije za razgradnju nafte.
British Petrol također ulaže velike napore u otklanjanja posljedica curenje nafte, angažirajući u njima svoje brodove i lokalne ribare. Na mjesto polomljenih instalacija bušotine na dubini od 1.500 metara, iz kojih dnevno istječe 5000 barela nafte, BP pokušava spustiti raspršivač kemikalija koji bi priječio da se sirova nafta diže na površinu.
Obalna straža procjenjuje da je do sada najmanje 1.6 milijuna galona (7.270 tona) nafte isteklo u ocean od 20. travnja kada je eksplozija na platformi Deepwater Horizon usmrtila 11 radnika. Platforma je dan kasnije potonula.
U zloglasnoj havariji tankera Exxon Valdez 1989. isteklo je 11 milijuna galona (50.000 tona) nafte koja je teško zagadila obale Aljaske. Stručnjaci ističu da se u sadašnjoj ekološkoj katastrofi radi o lakoj nafti koja se lakše razgrađuje od teške nafte s Aljaske.
''Površina naftne mrlje u subotu se utrostručila na oko 10.000 četvornih kilometara'', kazao je Hans Graber, direktor Centra za tropska istraživanja, sveučilišta Louisiana.
"Mrlja se širi puno brže nego što je procijenjeno", kazao je Graber za Associated Press, dodajući da iz bušotine vjerojatno istječe još više nafte.
arti-201004280790006Ian MacDonald, profesor oceanografije na sveučilištu Florida State, procijenio je na temelju karata Obalne straže i satelitskih snimki da je u more do 28. travnja iscurilo 35 do 40 milijuna tona nafte.
Mrlja duga više od 210 km i široka 110 km, prijeti stotinama životinjskih vrsta, uključujući ptice, dupine, ribe, škampe, kamenice i rakove koji čine obalu zaljeva jednim od najbogatijih ribolovnih područja u SAD-u, s najvećom ribarskom industrijom nakon one na Aljasci.
Prethodni članak:
arti-201004300034006
