LAKŠE SE BERE OD GROŽĐA /

Nekad zapostavljena, a danas može donijeti i do 4300 eura: 'Dobio sam ponude iz Švicarske'

Image
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL

Obrezivanje bazge počinje u studenom, a nakon toga, održavanje nasada je minimalno

9.9.2024.
21:40
Emica Elvedji/PIXSELL

Bazga, biljka koja je dugo bila zapostavljena, sada sve više privlači pažnju poljoprivrednika u Srbiji. Posebno je zastupljena na sjeveru Vojvodine. Razlog za to su njeni izuzetno visoki prihodi, niži troškovi uzgoja i rastuća potražnja na tržištu. Ova biljka, koja najbolje uspijeva na pjeskovitim zemljištima, postaje sve popularnija među voćarima, a najčešće se uzgaja sorta "Hasberg", koja dolazi iz zapadne Europe.

Bazga donosi prinos od 10 do 12 tona po hektaru, a prema riječima proizvođača, zarada može iznositi preko 4300 eura po hektaru, piše Klik.hr

Jene Šerfeze, jedan od uspješnih uzgajivača bazge iz Horgoša, ističe da prihodi mogu biti i duplo veći ako se savladaju sve vještine uzgoja i priroda pruži povoljne uvjete. "Na istoj parceli možete dobiti najmanje isto toliko prinosa kao kod grožđa, a ulaganja su znatno manja. Bazga gotovo da ne zahtjeva kemijsku zaštitu, čime se svrstava u organsku proizvodnju. Osim toga, mnogo se lakše bere od grožđa", objasnio je Šerfeze.

Obrezivanje bazge počinje u studenom, a nakon toga, održavanje nasada je minimalno. Na srpskom tržištu, potražnja za bazgom sve više raste, a otkupljivači su često zaintereirani i za njen cvijet. Međutim, voćari obično čekaju kraj kolovoza za berbu plodova, s obzirom na to da prihod od njihove prodaje može biti i šest puta veći.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bazga se koristi u farmaceutske svrhe i prehrambenoj industriji, s više od 75 različitih načina primjene, odmah iza aloe vere. "Dobio sam nekoliko ponuda iz Švicarske za preradu bazge ovdje i izvoz tih proizvoda, ali sada imam 70 godina, i to je posao za nekoga mlađeg", rekao je Šerfeze, dodajući da je bazga postala još značajnija na Zapadu nakon zabrane sintetičkih boja u prehrambenoj industriji, jer se koristi i za prirodno bojenje.

Vladislav Ognjanov, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, ističe da bazga ima izuzetnu hranljivu i farmaceutsku vrijednost. "Od plodova bazge mogu se praviti džemovi, koji postaju sve popularniji. U Bačkim vinogradima ovaj specijalitet se već proizvodi, a bazga je također ključni sastojak za proizvodnju porto vina, rakije i čajeva", objasnio je Ognjanov.

POGLEDAJTE VIDEO: Poljoprivrednici u Baranji zabrinuti zbog krda jelena

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
savrseni kandidatkinje
GLEDAJ ODMAH!
VOYO logo