Palestinski militanti zasuli su u utorak Izrael s najviše raketa od rata 2014., izazvavši izraelske zračne udare na Hamasovu televiziju i druge mete u Pojasu Gaze. Razbuktalo nasilje, u kojem je poginulo petoro Palestinaca i jedan Izraelac, zaprijetilo je uništenjem zajedničkih napora UN-a, Egipta i Katara za postizanjem bliskoistočnog mirovnog sporazuma.
Hamas, islamistički pokret koji upravlja Gazom te druge oružane frakcije ispalili su preko granice više od 400 raketa i minobacačkih granata kao osvetu za akciju izraelskih specijalaca u Gazi, u kojoj je ubijen jedan od Hamasovih zapovjednika i još šestorica pripadnika pokreta, a u istoj operaciji smrtno je stradao i jedan izraelski vojnik.
Sirene u južnom izraelskom gradu Askhelonu upozorile su stanovnike da odu u skloništa. Pogođeno je nekoliko kuća, a izraelska vojska objavila je da je proturaketni sustav uništio više od 100 palestinskih projektila.
Izrael je odgovorio desecima zračnih udara na različite mete, uključujući sjedište Hamasove obavještajne službe i televiziju Al-Aqsa, čiji su radnici unaprijed dobili upozorenje izraelske vojske da se evakuiraju. Premijer Benjamin Netanyahu sazvao je hitnu sjednicu kabineta, na kojoj se raspravljalo o budućim koracima, a vojska je na granicu s Gazom bila poslala dodatne pješačke i oklopne snage.
Palestinske militantne skupine izdale su priopćenje u kojem
upozoravaju da će Ashdod, velika izraelska luka, i Beersheba,
najveći grad na jugu Izraela, biti iduće mete ako Izrael ne
prekine vatru. Egipat je pozvao Izrael da se povuče, a SAD je
optužio Hamas. Izraelska vojska procjenjuje da Hamas i Islamski
džihad imaju više od 20 000 raketa i granata različitog kalibra i
dometa, uključujući one koje mogu dosegnuti Tel Aviv i
Jeruzalem.
Pitanje koje pokušavaju odgonetnuti svjetski mediji jest: kako je
uopće došlo do tako silovitog sukoba u samo 24 sata? Sve je
počelo potpuno nenadano, nakon propale obavještajne misije
izraelskih komandosa, koja je završila u oružanom obračunu s
Hamasom.
Prema onome što se dosad zna, borci Hamasa zaustavili su izraelske specijalce koji su se vozili civilnim automobilom oko tri kilometra od izraelsko-palestinske granice, istočno od grada Khan Younisa. Izraelci su navodno otvorili vatru i ubili lokalnog zapovjednika Hamasa. Palestinci su se tada dali u potjeru za Izraelcima, nakon čega su izraelski specijalci dobili podršku tenkova i aviona koji su gađali pripadnike Hamasa. Izraelski specijalci u ovoj su akciji spašavanja na kraju izvučeni helikopterom, prenosi Index.
Što se tiče same obavještajne misije, koja je izazvala sukob, izraelske obrambene snage (IDF) zbog tajnosti operacije nisu objavile specifične detalje o njoj, ali napomenule su da njen cilj "nije bio ubiti ni oteti teroriste, već ojačati izraelsku sigurnost". Stoga se, po svemu sudeći, radi o obavještajnoj operaciji koja je pošla krivo kada su specijalci zaustavljeni – to je BBC-evu reporteru u Jeruzalemu potvrdio i neimenovani izraelski general.
Unatoč ovim teškim gubicima, Hamas je jučer navečer proslavio "pobjedu" protiv izraelskih snaga, pozivajući se na uspješno zaustavljanje izraelske tajne akcije i pogodak vojnog autobusa, za kojeg tvrde da su njime mogli nanijeti i mnogo veće gubitke, ali su namjerno pričekali da se autobus isprazni jer nisu željeli eskalirati sukob. "Narod Gaze prigrlio je otpor sa strpljenjem i ponosom", rekao je slavodobitno vođa Hamasa Ismail Haniyeh.
Ovaj je sukob je izbio nakon nekoliko godina vrlo relativnog, ali
ipak postojećeg zatišja, što znači da bi sav napredak postignut
višemjesečnim mirovnim pregovorima pod posredništvom
Egipta mogao propasti. Ti su pregovori već urodili
povećanjem opskrbe električnom energijom za opkoljenu i ekonomski
blokiranu palestinsku enklavu i slanjem financijske pomoći od
više desetaka milijuna dolara za plaće i socijalnu skrb,
prvenstveno od Katara. To je, naravno, u interesu i Izraelu, kako
bi se umanjile tenzije i nezadovoljstvo okruženih i umnogome
obespravljenih stanovnika Gaze, u kojoj su uvjeti života iznimno
teški.
Ali zašto je Izrael riskirao rat zbog rutinske obavještajne misije? Zbog ovoga se, kako piše New York Times, neki Izraelci pitaju: zašto je njihovo vodstvo riskiralo novi rat i još manje šanse da će ikad sklopiti mir s Palestincima, a sve zbog jedne, kako je izraelski dužnosnici opisuju, prilično rutinske obavještajne misije u Gazi? Analitičari smatraju da je odgovor upravo to što je misija bila rutinska – nitko nije očekivao da će izraelski komandosi biti otkriveni, kamoli uhvaćeni, a na kraju su se jedva izvukli tako što je po njih doletio helikopter, a tenkovi i avioni odbili palestinske militante koji su se za njima dali u potjeru.
"Prava je pretpostavka da operacija neće biti otkrivena. To nije
100 posto sigurno, ali može se procijeniti da se 99 posto ovih
operacija nikad ne otkrije, a 99 posto je dovoljno dobro da bi se
donijela odluka da će jedinica ući, izvršiti (misiju) i izići bez
detekcije", komentirao je za New York Times umirovljeni izraelski general
i bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Giora
Eiland.
Iako se tijekom posljednja dva dana pokazalo koliko može biti
visok trošak tog sitnog rizika, Izrael misli da mora "poslati
snažnu poruku" Hamasu. "Mislim da se trenutno moramo izravno
pozabaviti situacijom. To je sigurnosni izazov, sigurnosna
prijetnja južnom dijelu Države Izrael. A prije nego raspravimo
pitanje s bilo kojim međunarodnim organizacijama moramo biti
sigurno da možemo zaštititi naše građane. Zato je trenutno
prioritet vojna akcija, kako bismo poslali vrlo jasnu i snažnu
poruku", komentirao je za New York Times glasnogovornik
izraelskog ministarstva vanjskih poslova Emmanuel Nachson i
sugerirao da bi prihvaćanje razgovora poslalo pogrešnu
poruku. Umjesto toga zaključio je da militanti u Gazi moraju
razumjeti da "ne mogu samo pucati kad god to požele i onda
prestati pucati kao da se ništa nije dogodilo".
No osim cijene koju bi mogao platiti Hamas, mogao bi je platiti i
Izrael, upozoravaju stručnjaci jer iako je izraelska vojska
nekoliko puta vojno intervenirala u Gazi u posljednjih 10 godina
i pritom nanijela teške gubitke Hamasu, palestinski militanti i
dalje imaju značajne vojne kapacitete. Izraelska vojska
procjenjuje da Hamas i druga frakcija, Islamski džihad, imaju
više od 20 tisuća raketa i minobacačkih granata.
Izaslanik UN-a za regiju Nickolay Mladenov apelirao je na obje strane da moraju "zakoračiti natrag s ruba ponora" i da "rakete moraju stati, a svi moraju pokazati suzdržanost". Zasad se čini da su to izraelske i palestinske vlasti u zadnji tren ipak učinile. Prema diplomatskom izvoru koji je upoznat s pregovorima, Izrael i Hamas obvezali su se vratiti "na odredbe sporazuma iz 2014.", nakon pogibeljnog rata tijekom ljeta te godine. No taj izvor ističe za Reuters da je situacija "vrlo neizvjesna" i da bilo kada može "ponovno" eksplodirati.