NA POKOP UDOVICE SLOBODANA MILOŠEVIĆA NIJE DOŠAO NITKO IZ UŽE OBITELJI: /

Urna položena u grob u dvorištu njihove kuće

Image

Prije polaganja urne pročitano je pismo kćeri Marije

20.4.2019.
20:54
VOYO logo

Urna s posmrtnim ostatcima Mirjane Marković, udovice nekadašnjeg predsjednika Srbije i SR Jugoslavije i haškog optuženika za ratne zločine Slobodana Miloševića, položena je u subotu popodne u obiteljsku grobnicu u dvorištu njihove kuće u Požarevcu, a polaganju urne nije nazočio nitko od članova najuže obitelji.

Polaganju urne nije nazočio sin Marko, s kojim je živjela u Rusiji poslije bjekstva iz Beograda, niti kći Marija, koja je nedugo nakon pada Miloševića odselila iz Beograda i živi u Crnoj Gori, a također ni unuk Marko Milošević i njegova majka Milica Gajić, sin i nekadašnja supruga Marka Miloševića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prije polaganja urne pročitano je pismo kćeri Marije koja je navela kako joj je veoma žao zbog majčine odluke da bude pokopana u Požarevcu - "ti i tata sami, gdje ja i Marko nikada nećemo doći".

Galerija

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image

POKOPANA MIRA MARKOVIĆ: Urna udovice Slobodana Miloševića položena u grob u obiteljskoj kući

Image

POKOPANA MIRA MARKOVIĆ: Urna udovice Slobodana Miloševića položena u grob u obiteljskoj kući

Dovodi se u vezu s ubojstvom novinara

Mirjana Marković umrla je prošle nedjelje u 77. godini u bolnici u Sočiju, u Rusiji, gdje je poslije dolaska 2003. iz Srbije, dobila azil 2010. jer je srbijansko pravosuđe za njom raspisalo tjeralicu u okviru istrage zlouporaba pri dodjeli državnih stanova.

Mirjanu Marković i njezina supruga Slobodana Miloševića neslužbeno se dovodi u vezu s ubojstvom poznatog beogradskog novinara i vlasnika listova Dnevni telegraf i Europljanin Slavka Ćuruvije, koji je bio otvoreni protivnik Miloševićeva režima. Četvorica osumnjičenih za upletenost u ubojstvo Ćuruvije osuđena su nedavno na ukupno 100 godina zatvora, ali politička pozadina tog ubojstva nije otkrivena.

Mirjana Marković rođena je 10. listopada 1942. u Požarevcu, studirala je sociologiju na Sveučilištu u Beogradu gdje je i doktorirala, a bila je profesorica sociologije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu.

Objavila je oko 100 radova iz područja sociologije, kao i dva udžbenika sociološke tematike. Djela su joj prevedena na mnoge jezike, kao što su ruski, engleski, kineski, grčki. Tijekom 90-ih godina osnovala je Jugoslavensku ljevicu (JUL) i bila je prva predsjednica te stranke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
nedelja
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo