Japan i Južna Koreja u ponedjeljak su postigli dogovor oko pitanja tzv. "žena za utjehu". Japanske vlasti su se ispričale i obvezale obeštetiti žrtve uplatom oko 8,3 milijuna dolara fondu koji skrbi o njima. Prisilno služenje u vojnim bordelima tijekom Drugog svjetskog rata desetljećima je narušavalo odnose dviju zemalja.
Nakon dogovora prosvjed
Dva dana nakon dogovora prosvjedovalo se u Seulu. Stotine južnokorejskih prosvjednika priključilo se dvjema bivšim 'ženama za utjehu' u zahtjevu da se poništi dogovor s Japanom kojim se rješava pitanje koje je ostalo neriješeno od Drugoga svjetskog rata. Dvije "žene za utjehu", što je eufemistički naziv za žene koje su bile prisiljene raditi kao seksualne robinje, kritizirale su vlasti koje su objavile da su "konačno i nepovratno" riješile problem koji gotovo 70 godina opterećuje odnose dviju zemalja.
"Vlastima se ne može vjerovati", rekla je jedna od njih, osamdesetosmogodišnja Lee Yon-Su. Ona je kazala da se nju i njezine supatnice nikada nije ništa pitalo kad su političari pregovarali o dogovoru.
"Borit ćemo se do kraja", poručila je.
Uništeni životi 200 tisuća žena
Prema procjenama, tijekom Drugog svjetskog rata oko 200 tisuća žena japanskim vojnicima na "mjestima za utjehu" služile su kao seksualne robinje. Najveći broj žena je bio iz Koreje koja je tada bila pod okupacijom Japana, no grozna sudbina zadesila je djevojčice i žene koje su iz svojih domova odvođene iz Kine, Filipina, Indonezije i Tajvana. Jedna trećina skončala je živote u vojnim bordelima, mnogo ih je počinilo samoubojstvo, a tek rijetke su, usprkos velikoj sramoti koje su osjećale, odlučile progovoriti o danima užasa.
Otete i odvedene u pakao
Svega 46 žrtva još je živo u Južnoj Koreji, a među njima je Lee Ok Seon koja je u vojnom bordelu u Kini provela tri godine.
"Dvojica muškaraca doslovno su me zgrabila, izvukla iz vlaka i otela. Nisam znala gdje idemo. Na kraju smo doputovali u Kinu, ali nisam znala točno gdje.U mjestu u kojem smo stigli već je bilo nekoliko "žena za utjehu". Bila sam u čudu zašto nas tako zovu, sve se događalo protiv naše volje, bile smo otete. Dok sam bila tamo, svaki dan sam bila prisiljavana na seks s brojnim muškarcima. Atmosfera je bila užasna, a hrana grozna. Bilo je prestrašno, žene su si oduzimale živote, neke su u smrt otišle bacanjem s litica, neke su se objesile, a neke same sebe utopile", mučno je svjedočanstvo žene koja je u mladosti preživjela pakao i usprkos svemu doživjela duboku starost.
Isprike državnog vrha
Sporazum je postignut nakon što su ranije najviši državni dužnosnici dviju zemalja pokazali dobru volju da se problem silovanih žena napokon riješi. Najprije je japanski ministar vanjskih poslova Fumio Kishida u Seulu održao sastanak s južnokorejskim kolegom Yun Byung -Seom. Kasnije je japanski premijer Shinzo Abe nazvao južnokorejsku predsjednicu Park Guen-Hye i još jednom, nakon što je to uradio šef diplomacije Kishida, izrekao ispriku, prenosi BBC.
"Japan i Južna Koreja sada ulaze u novu eru", izjavio je Abe ističući da ne bi bilo u redu da su rješavanje problema prebacili sljedećim generacijama.
Park je inzistirala da se što prije postigne dogovor s obzirom da su žrtve u poznim godinama života.
Spomenik srama
"Devet ih je umro samo u ovoj godini", kazala je južnokorejska predsjednica i izrazila nadu da će priznanje zločina i obeštećenje bar donekle ublažiti traume žrtava. Ako Japan ispoštuje dogovor, Južna Koreja najavila je da će razmotriti uklanjanje spomenika koji simbolizira "žene za utjehu", kojeg su 2011. aktivisti podignuli ispred japanskog veleposlanstva u Seulu.
Obje strane dogovorile su se da će se suzdržati od kritiziranja i iznošenja ovog problema pred međunarodnom zajednicom.
