Nobelovu nagradu za mir 2019. dobio je premijer Etiopije Abij Ahmed Ali, javlja Guardian.
Premda se šuškalo da bi nagradu mogla dobiti 16-godišnja aktivistica za klimu Greta Thunberg, nagrada je ipak pripala Ahmedu jer je izuzetno pridonio miru i okončanju 20-godišnjeg sukoba s Eritrejom. Ahmed je "krivac" za mirovni sporazum s Eritrejom, a važna pretpostavka za mirenje bila je Ahmedova spremnost da prihvati arbitražnu presudu međunarodne pogranične komisije iz 2002. godine.
Etiopski premijer dobiva pohvale u inozemstvu, ali zna izazvati protutječne reakcije u domovini.
Tijekom sastanka u etiopskom ministarstvu vanjskih poslova prije tri mjeseca, diplomati su bili šokirani izvješćima da se njihov premijer nalazi u posjetu Eritreji. Nitko u prostoriji nije imao pojma o Abijevom posjetu, drugom otkako je sklopio mirovni sporazum s Eritrejom godinu prije.
"Saznali smo iz eritrejskih medija, s Facebooka i Twittera", rekao je jedan viši diplomat.
Iznenadni posjet tipičan je za Abija, za kojega i pobornici i kritičari tvrde da se često oslanja na odvažne osobne inicijative umjesto da ih razradi i provede kroz vladine institucije. Ta nepredvidivost neke Etiopljane iritira. Nije jasno koliko usitnjena vladajuća koalicija podržava njegove reforme ili koliko bi mogle opstati bez njega. Abij je već preživio jedan pokušaj atentata, prošle godine. Trajne promjene ne mogu biti izgrađene "kultom ličnosti", kaže Comfort Ero, direktorica programa za Afriku u Međunarodnoj kriznoj skupini.
"Nijedna od Abijevih reformi neće imati solidne temelje ako ih ne provuče kroz institucije", rekla je. Etiopija je jedna od afričkih ekonomija s najbržim rastom, ali sumnje u to može li Abij reforme progurati do kraja zabrinjava i domaće i strane ulagače.
Osobni stil ili lukava strategija?
Neki promatrači smatraju da Abij, bivši vojni zapovjednik, ponekad zaobilazi ministarstva jer bi njegove reforme u suprotnom zapele u birokraciji. Te reforme, koje uključuju višestranačje, oslobađanje pritvorenih novinara i osuđivanje službenika optuženih za mučenje, dovode ushićene mase na političke skupove. "Čini se da se Abij oslanja na vladanje karizmom", ističe Dereje Feyissa, profesor sa sveučilišta u etiopskoj prijestolnici. "Pitanje je da li je to održivo. Euforija ne traje vječno".
Drugi promatrači tvrde kako Abij brzim reformama nastoji uloviti na krivoj nozi političke protivnike iz prijašnjih vlada kojima je dominirala etnička skupina Tigre.
Abij je iz etničke skupine Oromo, predvodnice masovnih prosvjeda koja je primorala njegovog prethodnika na ostavku. Otkad je preuzeo funkciju u travnju 2018., Abijova vlada uhitila je ili smijenila velik broj dužnosnika, većinom iz skupine Tigre, zbog korupcije ili kršenja prava.
Međunarodna politika
Jedna od najvećih Abijovih pobjeda mirovni je sporazum kojim je završilo gotovo 20 godina ratnog stanja s Eritrejom.
Asle Sveen, povjesničar koji je napisao nekoliko knjiga o Nobelovoj nagradi za mir, ističe kako je taj dogovor učinio Abija savršenim kandidatom za nagradu, onako kako ju je zamislio Alfred Nobel. "Mirovni sporazum je završio dugi sukob s Eritrejom, a on je veoma popularan jer je to napravio. Provodi i reforme unutar države", rekao je Sveen. No neke prednosti dogovora nisu dugo trajale. Granice između dvije države otvorile su se u srpnju, no zatvorile u prosincu, bez službenog objašnjenja.
Nebiat, bivši glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova, rekao je da su Eritreja i Etiopija ponovno uspostavile diplomatske odnose, zračnu i telefonske veze.
"U tijeku su i drugi angažmani za institucionaliziranje odnosa", dodao je.
Osobne inicijative
Abijevi diplomatski proboji većinom su odvažne osobne inicijative, tvrde analitičari i diplomati. Ministarstvo vanjskih poslova "u potpunosti je marginalizirano", otkrio je jedan njegov dužnosnik, dodavši kako su "ugroženi njihovi interesi u inozemstvu". Naglasio je kako se Abij angažirao oko važnih pitanja s Eritrejom, Somalijom i bogatim zaljevskim državama bez konsenzusa u svojoj vladi. Nebiat to odbacuje.
"Unutar etiopske vlade uvijek postoji dobro koordinirana vanjska politika", rekao je.
"Sve druge tvrdnje jednostavno su neutemeljene". Neke nacije su zadovoljne Abijevim stilom. Nakon što je sudanska policija u lipnju ubila više od stotinu prosvjednika, etiopski čelnik odletio je u Kartum kako bi uvjerio nove sudanske vojne čelnike i oporbu da obnove pregovore i uspio je u tome. Abijeva javna osuda ranijih kršenja ljudskih prava povukla je crtu između njegove i prethodnih vlada. Na istaknute položaje imenovao je bivše disidente.
No državu i dalje često pogađa etničko naselje, a sustavni pokušaji rješavanja nepravdi iz prošlosti su spori.
Odbor za pomirbu, osnovan u prosincu, nema jasan mandat, nedostaje mu stručnosti te se sastao samo dva puta, otkrila je Laetitia Bader, stručnjakinja za Afriku iz Human Rights Watcha, dodavši kako se još uvijek ne zna hoće li odbor služiti samo kao ukras.
