Jedne noći, navodno početkom rujna, iz središta za testne letove negdje u Kini, navodno je poletio tamno obojani zrakoplov u monumentalnoj misiji - letjeti pet puta brže od zvuka, te potom uspješno sletjeti.
Zračni eksperiment u kojem je navodno sudjelovao avion kojim je upravljao pilot označava veliki korak naprijed za Kinu u njenom natjecanju sa Sjedinjenim Državama u razvoju borbenih aviona i projektila sposobnih za takozvane hipersonične letove, toliko brze da ih je gotovo nemoguće pogoditi ili izbjeći.
Da, rujanski test definitivno predstavlja veliki teknološki skok, ali samo ako se stvarno i dogodio. Jer kako se vijest iznenada i dramatično pojavila, isto je tako brzo i nestala. Sada nije jasno što se je u stvari dogodilo na kineskom nebu.
Reporter Qi Shengjun iz China Aviation Newsa za sada je jedini izvor o događaju koji ima potencijal pružiti Kini značajnu tehnološku prednost nad Sjedinjenim Državama.
Izrazito emocijama nabijen članak o uspješnom testiranju superbrzog zrakoplova pojavio se na web stranicama državnog China Aviation Newsa, samo da bi bez ikakvog objašnjenja bio maknut par dana kasnije.
Kineska Komunistička partija pažljivo prati medije i rutinski miče stvari koje joj ne pašu. Cijela vojska cenzora radi za Ured javne sigurnosti te češlja stranice s vijestima, blogove, te društvene mreže s kojih uklanja sve što bi moglo biti iole politički osjetljivo. Cenzori posebno paze na sve u vezi kineskih vojnih snaga.
U bilo koje drugo vrijeme Partija bi rado proslavila i podijelila sa svima još jedan uspijeh kineske brzo rastuće visokotehnološke vojne industrije. Ali sredinom rujna kineski je predsjednik Xi Jinping po prvi puta službeno posjetio Sjedinjene Države.
U razgovorima s američkim predsjednikom Obamom, Xi se držao pomirljivih tonova - između ostaloga obvezao se jače udariti na cyberkriminal te predložio suradnju protiv ilegalne trgovine slonovačom, zbog čega se godišnje ubije oko 30.000 slonova.
Izještaj je "možda" bio malo pretjeran
Zbog toga početak rujna možda nije bilo najbolje vrijeme za hvaliti se Amerikancima o najnovijem hipersoničnom lovcu. A možda je Qiov izvještaj bio i malo pretjeran, s obzirom da je hipersonični inženjering izrazito teška disciplina za savladati.
Sami hipersonični zrakoplovi nisu nikakva novost. Još je 1967. raketni avion X-15, rezultat suradnje američkih zračnih snaga i NASA-e, postigao brzinu od Mach 6.7, s pilotom Williamom Knightom za upravljačem. Taj rekord za najbrži let letjelice s ljudskom posadom još uvijek nije premašen.
U novije vrijeme Pentagon je isprobavao razne hipersonične rakete i jedrilice bez posade, sve u nadi da će ih jednoga dana uspjeti pretvoriti u oružje. Ali nije jednostavno dizajnirati letjelicu koja može ići brže od Mach 5 pouzdano i sigurno, a da u isto vrijeme bude i financijski prihvatljiva.
Otprilike pola američkih hipersoničnih testova završili su neuspješno. Gotovo pola stoljeća od prvog leta X-15, Pentagon se još uvijek muči razviti hipersoničnu letjelicu koju bi mogao koristiti u svakodnevnim operacijama.
Locheed Martin je 2013. predložio špijunski avion brzine Mach 6 za američko zrakoplovstvo. "Brzina je slijedeći napredak u borbi protiv nadolazećih prijetnji tijekom nekoliko slijedećih desetljeća", izjavio je Brad Leland, direktor Locheed Martinovog hipersoničnog programa.
I Boeing isto radi na prototipu svemirskog aviona/drona za DARPA-u, organizaciju za napredna vojna istraživanja. U Boeingu se nadaju da će XS-1 biti u stanju doseći brzine do Mach 10, što bi mu trebalo omogućiti i nošenje manjih raketa u nisku orbitu već od 2019.
Dok Amerika polako ali sigurno napreduje, Kina se morala požuriti da ju sustigne. Prije par godina Peking je sagradio najveći zračni tunal na svijetu, koji je u stanju simulirati uvjete do Mach 9. Prije tri godine testirali su novi raketni motor na kruta goriva za hipersonične letove. A dvije godine kasnije započelo je testiranje jedrilice WU-14, koja može doseći brzinu od Mach 10, te bi trebala poslužiti kao osnova za novi projektil ili dron.
Ali ako je Qiev izvještaj točan, ako je hipersonični avion s posadom uspješno izvršio svoj prvi let, te ako se pokaže sposobnim za rutinsko korišćenje, to će značiti da Kina više ne kaska za Sjedinjenim Državama kada se radi o letovima brzine Mach 5 ili više.
Umjesto toga, Kina je projurila pored Amerike, i preuzela vodstvo u superbrzim letjelicama. The Daily Beast/Tehnoklik.hr
