Današnji internet, koji svakodnevno koristi preko pet milijardi ljudi širom svijeta, ima svoje korijene koji sežu do ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Iako je internet u današnjem obliku, poznat i kao 'World Wide Web' (Svjetska mreža) zapravo "nov" izum, većina današnjih korisnika mrežu doživljava kao skup aplikacija na svojim pametnim telefonima i računalima te popularne društvene mreže i aplikacije kao što su YouTube i Netflix.
Sama "World Wide Web" mreža je nastala na institutu za nuklearna istraživanja "CERN" blizu Ženeve sredinom 1989. godine. Naučnik i programer Tim Berners Lee je radio na softveru za laku i jednostavnu razmjenu datoteka između znanstvenika koji su radili na različitim lokacijama širom svijeta. Softver je bio toliko dobar da su različiti tipovi znanstvenika počeli kreirati svoje "stranice projekta", zapravo - prve web stranice. Sredinom 1993., institut CERN je ovaj projekt prepustio i javno vlasništvo (open source), što je bio i početak pravog interneta u današnjem obliku.
Špijuniranje s pomoću cvrčaka
Sama ideja računalnih mreža mnogo je starija. Prva velika mreža kompjuterskih sustava nastala je 1969. godine u SAD-u s namjerom da poveže velika super- računala na različitim lokacijama unutar Pentagona. Bijela Kuća i Pentagon su u to vrijeme pokrenuli i (tada tajnu) agenciju za napredna istraživanja "DARPA", koja postoji i danas. Prva veliki kompjuterska mreža se nazivala "ARPANET" i koristila je "mrežna skladišta podataka" pod imenom "IMP" (Procesori pohranjenih podataka). Ovo je, zapravo, bila prva verzija današnjih internet izvora podataka, koji se ne nalaze na lokalnom kompjuteru, već na udaljenim skladištima podataka na Internetu.
Do kraja sedamdesetih godina, u okviru projekta su razvijene i brojne druge tehnologije poput "TCP/IP", koji se koristi i danas. Još jedna od ključnih tehnologija, hiperlink (hyperlink), tekst ili veza na koji korisnik može kliknuti i koji ga vodi na drugu internet stranicu, nastao je početkom osamdesetih godina. Ova tehnologija je prvi put korištena 1987. godine u softveru za Macintosh računala pod imenom "HyperCard".
Današnji Internet je sveprisutan u svakodnevnoj komunikaciji preko pet milijardi ljudi, a društvene mreže poput Facebooka i Twittera (danas X) povezuju stotine milijuna ljudi u realnom vremenu. Internet je bio i ključna tehnologija posljednjih desetljeća koja je doprinjela cijeloj novoj generaciji znanstvenika inženjera i umjetnika koji danas, po prvi put u ljudskoj povijesti, mogu gotovo trenutno razmjenjivati informacije i stvarati zajedno iako su udaljeni tisućama kilometara. Ne treba zaboraviti ni da je "WWW", web stranice i aplikacije, samo površina ogromnog oceana informacija na internetu. Velika količina informacija nalazi se i u običnim korisnicima "nevidljivim" servisima za izravan prijenos datoteka, kao što su FTP i P2P. Između pet i deset posto interneta čini i takozvani "Duboki internet" (Deep Web) ili "Mračni Internet" (Dark Web).
Ovom dijelu svjetske mreže može se pristupiti samo uz pomoć posebnih internet pretraživača kao što je "TOR". Također, ovaj "mračni" dio mreže ne koristi internet adrese, već posebne "routing" adrese što omogućava mnogo veću anonimnost korisnika. Prirodno, ovaj dio interneta je tijekom godina postao "pravi raj" za sve vidove online kriminala. "Dark web" ima i svoje legitimne upotrebe, kao što je omogućavanje rada novinarima iz ratom zahvaćenih područja.
Upravo se na "mračnom" internetu 2012. godine prvi put pojavila stranica Cicada 3301 (eng. Cicada - vrsta cvrčka) koja je imala različite "online izazove" i "zagonetke" namijenjene prije svega programerima i naprednim korisnicima interneta. Stranica se ubrzo "preselila" i na "običan" internet, i to na forum "4Chan", poznat po svom diskutabilnom sadržaju. "Cicada 3301" je od internet lokacije ubrzo postala jedna od najvećih misterija u online svijetu - njeni autori su tvrdili da "predstavljaju veliku organizaciju, koja traži samo najbolje stručnjake za internet i šifriranje podataka".
Između 2012. i 2016., "Cicada 3301" je na svojoj stranici objavljivala različite zagonetke, neke koje je moguće riješiti računalom, dok su druge bile u "stvarnom svijetu", na različitim lokacijama u SAD-i i širom Europe. Sredinom 2014. "organizacija" je objavila i elektronsku knjigu (eBook) pod nazivom "Liber Primus" (latinski za Prva knjiga) koja i danas većim dijelom nije dešifrirana.
Na velikim internetskim forumima kao što je Reddit tijekom godina su se pojavljivala "svjedočenja pojedinaca koji su navodno uspjeli riješiti sve zagonetke koje im je "Cvrčak" zadao, te da sada "čekaju informaciju o tome gdje će ih se angažirati". To je dovelo i do špekulacija da je "Cicada 3301" zapravo program obavještajnih agencija NSA (National Security Agency, Nacionalna Agencija za sigurnost), te CIA (Centralna Obavještajna Agencija). Neki su tvrdili i da je velika mogućnost da je u pitanju britanska agencija za cyber sigurnost "GHCQ", budući da su se britanski tajni agenti iza neprijateljskih linija tijekom Drugog svjetskog rata nazivali cvrčcima.
Drugi tehnološki stručnjaci su, pak, tvrdili da je "Cicada 3301" grupa online hakera (moguće povezanih sa Rusijom ili Kinom) i da tako žele pronaći "talente" za internet špijunažu i nelegalne aktivnosti.
Istina je da do danas nitko ne zna pravi identitet ljudi iza "Cicade". Ne pomaže ni činjenica da je američka Mornarica (US Navy) u nekoliko svojih službenih treninga za kibernetičku sigurnost koristila i neke zagonetke koje je stvorio "Cvrčak". Ovaj misterij je tijekom godina postao "urbana legenda" i u široj javnosti te se pojavio i u nekoliko video igara, TV serija i holivudskim filmovima, kao i u nekoliko knjiga i novela.
POGLEDAJTE VIDEO: Bivši policajac potpuno prerušen uz pomoć špijunske kamere pljačkao bankomate po Zagrebu
