Crnogorska oporba proglasila je pobjedu na parlamentarnim izborima na kojima su, prema preliminarnim podacima Centra za monitoring CEMI, tri koalicije koju čine "Za budućnost Crne Gore" koja je okupljena oko prosrpskog Demokratskog fronta, te "Mir je naša nacija" i "Crno na bijelo", okupljene oko građanskih partija Demokrate i URA, osvojile 42 mandata u crnogorskom parlamentu od ukupno njih 81. Čelnici tih triju koalicija u prvom su obraćanju poslali miroljubive poruke te su pozvale partije nacionalnih manjina da im se pridruže u vršenju vlasti.

Čestitajući pobjedu, čelnik koalicije "Za budućnost Crne Gore" Zdravko Krivokapić, koja prema preliminarnim rezultatima ima 28 mandata, rekao je da će ta koalicija učiniti sve za gradnju budućnost za sve podjednako, "a ne da imamo prvorazredne, drugorazredne i trrećerazredne". Naveo je da osnova tamošnjeg suživota treba biti ruka pomirenja.

Pomirbene poruke

"To nudimo svima. Sve nacionalne stranke da priđu pobjedniku. Ne zbog toga što želimo da imamo bilo koga s nama, nego ne možemo graditi Crnu Goru drugačije. Crna Gora je majka svih nas. Molim sve građane da ostanu kod kuće, da ne nasjedaju na moguće provokacije", rekao je Krivokapić. Nositelj liste koalicije "Crno na bijelo", koja će u novom parlamentu imati četiri mandata, Dritan Abazović, poručio je da su 30 godina čekali da se smijeni vlast, te da iako mnogi nisu vjerovali, dočekali su pobjedu na izborima. "Crna Goro, neka ti je sretna sloboda", kazao je Abazović, poručujući da će Crna Gora formirati vladu eksperata, te da su građani zaslužili slobodu. "Tko je htio slobodu, izvolite, uzmite svoju slobodu", naveo je Abazović.

Čelnik koalicije "Mir je naša nacija", koja je prema preliminarnim podacima osvojila 10 mandata, Aleksa Bečić, poručio je da Crna Gora više nije jedina zemlja na svijetu koja nikada na izborima nije smijenila vlast. Naglasio je da Crna Gora piše povijest, te da su to čekali 30 godina. "Znali smo da je ovo pobjednički put koji vodi Crnu Goru u sigurnu budućnost. Naša ruka ispružena je manjinskim partijama, jer treba da budu dio vlasti", rekao je Bečić.

Na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, biračko pravo iskoristilo je 409.880 građana, odnosno 75,9 posto od ukupnog broja birača, odnosno dva posto više nego na izborima 2016. godine. Predsjednik Crne Gore i čelnik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović rekao je u prvom obraćanju nakon parlamentarnih izbora da poštuje rezultat koji je postigla oporba, te je priznao da za sada njegova partija, s tradicionalnim koalicijskim partnerima, nema većinu u tamošnjoj skupštini.

"Još uvijek pristižu rezultati i teško je reći što je pouzdana informacija. S koalicijskim partnerima imamo 40 mandata, borba za većinu poslaničkih mjesta i dalje traje", rekao je Đukanović, istaknuvši da je obrađeno više od 90 posto glasova. Naglasio je i da će pričekati konačne rezultate Državne izborne komisije, dodavši da će poštovati njihove rezultate.

"Naša partija je tijekom svog ukupnog postojanja na političkoj sceni izgradila profil građanske partije, koja se bori za multietničko društvo i europski sistem vrijednosti. Mislimo da smo tijekom prethodnih godina napravili iskorak, da je Crna Gora postala svjetionik na Zapadnom Balkanu i nadam se da će tako ostati i da će Crna Gora ostati stabilna država", priopćio je Đukanović.

Tri oporbene koalicije srušile Đukanovića

Temeljem 95 posto obrađenih glasačkih listića, crnogorski Centar za monitoring potvrdio je u ponedjeljak rano ujutro da oporba ima većinu mandata u crnogorskom parlamentu, te da Đukanovićeva Demokratska partija socijalista nakon 30 godina ide u oporbene klupe. Prema podacima Centra, DPS ima 30 mandata, koalicija "Za budućnost Crne Gore" 27, "Mir je naša nacija" 10 mandata, "Crno na bijelo" četiri. Po tri mandata imali bi Socijaldemokrati i Bošnjačka stranka, dva SDP i dva mandata dvije liste albanskih partija.

Kad se sve zbroji, tri oporbene koalicije imaju 41 mandat, a ako se tome pridodaju i dva mandata SDP-a Ranka Krivokapića, koji je posljednje četiri godine proveo u oporbi, nakon što se 2016. godine sukobio sa Đukanovićem i napustio vladajuću koaliciju u kojoj je bio punih 18 godina, ispada da oporba ima jaku većinu. Prvi sljedeći korak, koji najavljuju čelnici oporbe, bit će formiranje ekspertne vlade koja bi Crnu Goru vodila do izlaska iz gospodarske krize. U prvim govorima nakon proglašenja pobjede tu ideju podržali su čelnici svih triju koalicija.

Poraz zbog sukoba s Crkvom?

Politički analitičar Miloš Bešić rekao je, gostujući u izbornoj noći na Televiziji Vijesti, da je Đukanović izgubio vlast zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i sukoba sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), koja je pod motom "ne damo svetinje" mobilizirala vjernike, te je organizirala masovne prosvjede protiv tog zakona. Također je sudjelovala u formiranju prosrpske oporbene koalicije "Za budućnost Crne Gore".

To se pogotovo vidjelo kada je nakon proglašenje pobjede, u ponoć, čelnik te koalicije Zdravko Krivokapić došao u Hram Hristovog Vaskrsenja u Podgorici gdje ga je dočekao mitropolit SPC u Crnoj Gori Amfilohije, dok su njihovi pristaše u okolici hrama slavili pobjedu oporbe. Navedeni zakon je, prema vjerovanju SPC-a, paravan crnogorske države za otimanje crkvene imovine, manastira i crkava. Milo Đukanović bio je crnogorski pramijer u četiri mandata (1991.-1993., 1993.-1996., 1996.-1998.; 2003.-2006.; 2008.-2010.; 2012.-2016.), a predsjednik Crne Gore u dva mandata (1998.-2002.), kao i u aktualnom mandatu koji je počeo u travnju 2018. godine.