Njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (Kršćansko-socijalna unija CSU) želi iznova pogurati svoju agendu strožeg kursa u europskoj politici azila. Brži postupci za azil, neograničeni pritvor radi deportacije, digitalna pomoć pri prevođenju, teme su današnjeg muenchenskog sastanka s nekoliko ministara unutarnjih poslova iz drugih zemalja EU-a, piše Deutsche Welle.

„Europi su potrebni jasnoća, dosljednost i više nadzora kada je migracijska politika u pitanju. Moramo ojačati politiku EU-a prema migraciji i postrožiti pravila o deportacijama“, rekao je Dobrindt prije početka sastanka u hotelu Bayerischer Hof u središtu Münchena za Njemačku tiskovnu agenciju (dpa).

„Dakle: snažne vanjske granice, brze deportacije, inovativna rješenja. Samo tako možemo osigurati red, otvorenost i europsko jedinstvo.“

Dobrindt svojim kolegama predlaže znatno ubrzanje postupaka za azil. Ako je zahtjev za azil odbijen kao neosnovan, žalbe i tužbe više ne bi smjele odgađati konačnu odluku. Nadalje, počinitelji kaznenih djela i osobe koje predstavljaju sigurnosni rizik, a koje su dužne napustiti zemlju, bi trebalo biti moguće neograničeno pritvarati radi deportacije.

Kako bi se olakšali postupci za azil, trebale bi se koristiti digitalne pomoćne aplikacije za prevođenje temeljene na umjetnoj inteligenciji. Dosad je potraga za prikladnim tumačima u praksi često otežavala vođenje postupaka za azil. Prema navodima Ministarstva unutarnjih poslova, na ovom sastanku nije planirana završna deklaracija – riječ je o „radnom sastanku“. Tema bi trebali biti i nedavno često raspravljani preleti dronova.

DRAMA U FRANKFURTU /

Njemačka policija uhitila Hrvata: Sumnjaju da je upravljao dronom iznad zračne luke

Dobrindt se ne želi oslanjati na EU

Sastanak bi trebao otvoriti put i osnivanju takozvanih centara za povratak. Ti bi centri trebali prihvaćati odbijene tražitelje azila iz Europe koji se ne mogu vratiti u svoje matične zemlje, rekao je Dobrindt za dnevnik Münchner Merkur. Trebali bi se nalaziti što bliže zemljama porijekla.

Na razini EU-a već se radi na takvim centrima,no ministru to nije dovoljno – ne može se, kako kaže, pouzdati u to da će EU uistinu uspostaviti takve „povratne centre“. Prema njegovim zamislima, pojedine bi države članice EU-a trebale moći samostalno preuzeti inicijativu. Neke zemlje poput Nizozemske već rade na konkretnim dogovorima npr. s Ugandom. No neki drugi pokušaji takve vrste, kao oni između Italije i Albanije su propali zbog otpora EU pravosuđa.

Prema navodima Ministarstva unutarnjih poslova, uz ministre unutarnjih poslova iz Poljske, Italije, Luksemburga i Švicarske, očekuju se i ministri zaduženi za migracije iz Danske, Švedske, Belgije i Nizozemske, kao i povjerenik EU-a za migracije, Magnus Brunner (ÖVP). Ministar unutarnjih poslova Francuske je ovaj put osto kod kuće obrazlažući to trenutačnom krizom vlade u svojoj zemlji.

STANJE VISOKE PRIPRAVNOSTI /

Hrvat svjedočio kaosu u Münchenu: 'Nikad se ništa slično nije dogodilo'

Promjena politike

Još u srpnju Dobrindt se sastao s kolegama iz pet država EU-a te s Brunnerom na obližnjem alpskom vrhu Zugspitze. Sudionici su se tada dogovorili da će se zauzeti za dosljedne deportacije, uključujući i one u Siriju i Afganistan, za bolju zaštitu vanjskih granica EU-a te za povećanje broja prihvata odbijenih tražitelja azila od strane zemalja izvan Europske unije.

Rezultat toga su sve češći kontakti s vlastima u Afganistanu i Siriji oko deportacije njihovih državljana.

Nakon dolaska na vlast u svibnju, vlada kancelara Friedricha Merza je kao jednu od najvažniji zadaća navela cilj drastičnog smanjenje nereguliranih migracija i pojačane deportacije onih koji nemaju pravo boravka u Njemačkoj. Broj podnesenih zahtjeva za azilom je u Njemačkoj drastično pao u prvoj polovici ove godine. No to bi mogla biti posljedica strožih kontrola granica koje su počele još za vrijeme protekle vlade Olafa Scholza.

POGLEDAJTE VIDEO: Nijemci i Turci u svađi, a čiji kebab Hrvati više vole? 'To je njemačka izmišljotina, ali...'