Takva zabrana moguće bi utjecala na vojnu aktivnost Sjeverne Koreje čiji bi tenkovi bili u potpunosti paralizirani, a zrakoplovi spušteni na zemlju. Ovakav potez utjecao bi sasvim sigurno i na nacionalno gospodarstvo i industriju koja bi se nakon nekog vremena u potpunosti zaustavila. Vlakovi više ne bi vozili, a zaustavljanje ostalih oblika prijevoza kojima se prevoze usjevi, nadolazeću bi zimu učinili jednim izuzetno gorkim iskustvom za žitelje Sjeverne Koreje.
Sve dosadašnje sankcije bile su usmjerena na sjevernokorejski izvoz ugljena i minerala kako bi se utjecalo ne slabljenje valute te kako bi sjevernokorejskom režimu ostalo manje novca za ulaganje u vojno naoružanje, raketne sustave i nuklearno oružje.
Takve sankcije očito nisu dovoljne jer Pyongyang tvrdi da ima hidrogensku bombu kao i interkontinentalnu balističku raketu koja ovu bombu može iskrcati na gotovo bilo koju metu.
'Zabrana pristupa nafti za Sjevernu Koreju bila bi krajnja sankcija, a ukoliko bude potrebe za donošenjem iste, procjenjuje se da bi bilo potrebno oko tri mjeseca da ljudi, koji su sada punih želuca i koji još uvijek nemaju potrebu za grijanjem, postanu očajni i počnu umirati', rekao je Stephen Nagy , viši izvanredni profesor međunarodnih odnosa na Tokijskom Međunarodnom kršćanskom sveučilištu.
Prekidanje svih naftinh veza
Dodao je kako već postoje neki izvještaji koji govore kako je pristup nafti Sjevernoj Koreji već smanjen. To dokazuju i njihovi ratni zrakoplovi koji više nisu toliko aktivni kao što su bili ranije.
Također, sjevernokorejska je vlada proteklog mjeseca otkazala avio-show koji je trebao održati u mjestu Wonsan. Iako se o ovoj odluci nisu službeno očitovali, analitičari vjeruju da je ovo otkazivanje povezano s nedostatkom zaliha goriva.
I dok postoje podaci da Kina posljednjih nekoliko godina usporava protok nafte preko granice na Sjever, Peking još uvijek nije u potpunosti prekinuo naftne veze sa Sjevernom Korejom.
Jednako tako i Rusija još uvijek posluje sa Sjevernom Korejom po pitanju nafte. Nedavno su izvijestili kako je Moskva u prvoj polovici ove godine povećala izvoz goriva u Pyongyang. Prema nepotvrđenim informacijama objavljenima u jednom japanskom listu, Rusija je izvezla 4.304 tona benzina, dizela i ostalih naftnih derivata u prvom polugodištu, odnosno od siječanja do lipnja, čija je vrijednost procijenjena na 2,4 milijuna dolara (2,01 milijun eura).
Teško će biti nagovoriti Moskvu
Profesor Nagy slaže se da će, zbog geopolitičkih razloga, Japan uspjeti uvjeriti Rusiju da potpuno prekine isporuku nafte i naftnih derivata Sjevernoj Koreji. Dodaje kako će to biti jako teško, no da nije nemoguće postići.
'Moskva, zapravo želi destabilizirati situaciju u regiji ne bi li stvorila probleme za SAD', rekao je Rah Jong-yil, bivši južnokorejski veleposlanik u Londonu i Tokiju. On vjeruje da će i Peking imati svoje razloge da se odupre pozivima na zaustavljanje isporuke nafte Sjeveru.
'Jednostavno ne vjerujem da će se složiti s idejom sankcioniranja goriva', rekao je Rah za DW.
'U prošlosti su tvrdili da se protive Sjevernoj Koreji koja razvija nuklearno oružje i rakete dugog dometa, ali nisu poduzeli nikakve korake kojima bi zaustavili iznimno brz napredak Pyjonga na tim područjima jer znaju da u svemu tome i sami mogu profitirati. Sjeverna Koreja pokušava destabilizirati regiju i odvojiti sigurnosne saveze na dijelu sjeveroistočne Azije. Kina i Rusija zapravo bi bile sretne da bi se to dogodilo jer bi to značilo da bi SAD morao povući svoje snage', dodao je.
Ipak, Yoshihide Suga, glavni tajnik japanske vlade, u nedjelju je pozvao međunarodnu zajednicu na izvanredni sastanak Vijeća sigurnosti UN-a ne bi li se nametnule nove sankcije Sjevernoj Koreji među kojima i zabrana naftnih derivata koji se još uvijek ustupaju Sjevernoj Koreji.
Sjeverna Koreja spremna na sankcije
Prema nekim novinskim napisima, sjevernokorejski vođa već je spreman na ove međunarodne sankcije, a navodno se pripremio tako što je povećao naftne zalihe na milijun tona. Navodno je i u Sjevernoj Koreji posljednje vrijeme na snazi racionalizacija upotrebe nafte i njezinih derivata pod objašnjenjem da ražim nastoji zaštititi svoje resurse.
Kim Myong-chol, izvršni direktor japanskog Centra za Sjevernu Koreju i Sjedinjene Američke Države, te neslužbeni glasnogovornik sjevernokorejskog režima, nije želio uopće govoriti o pitanju embarga na naftu.
'To bi značilo rat. Ne bismo imali drugog izbora nego takav potez protumačiti kao početak rata na Sjevernu Koreju. Na takvu zabranu odgovorili bismo oružjem koje imamo na raspolaganju, uključujući interkontinentalne balističke rakete, a sada i vodikove bombe', rekao je Kim.
