Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošlog je petka održao sastanak s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u ovalnom uredu u Bijeloj kući koji su prenijeli mediji diljem svijeta.
Sastanak, koji nije trajao ni sat vremena, pretvorio se u potpunu katastrofu, nakon čega Zelenski i Trump nisu potpisali sporazum o mineralima kako je bilo planirano.
Situacija je eskalirala u samom finišu, kada je Zelenski pitao američkog potpredsjednika JD Vancea je li ikada bio u Ukrajini da bi znao s kakvim se problemima suočavaju. Vance je poručio Zelenskom da treba biti zahvalan Trumpu što je pokušao okončati rat u Ukrajini.
Trump mu je na kraju svađe rekao da se može vratiti "kada bude spreman za mir". Bez obzira na dramatične trenutke, ukrajinski predsjednik uvjeren je da se njihov odnos može spasiti, a da je to moguće, mišljenja je i vojni analitičar Marinko Ogorec.
"Sastanak je bio u emotivnom tonu. Međutim, interesi i nacionalni interesi i jedne i druge skupine, i jedne i druge zemlje, su znatno veći nego osobni animozitet", kazao nam je Ogorec.
Krivi korak Zelenskog?
Na pitanje je li Zelenski možda pogriješio u koracima na sastanku s Trumpom i JD Vancom, primjerice kada je išao držati lekcije daleko moćnijim saveznicima, Ogorec baš i nije siguran. Pojašnjava da javnosti možda ima pogrešne dojmove o diplomaciji i diplomatskom pregovaranju.
"Ovakve situacije nisu nimalo rijetkost. U diplomatskom pregovaranju to su poprilično česte situacije jer su u pravilu visoki ulozi u igri. Međutim, za sada nikada to nije bilo pred javnošću. Ovo je sada prvi put da se to događa pred javnošću. Je li to neka nova paradigme diplomatskih komunikacija, to ćemo tek vidjeti, ali činjenica je da se u pravilu takve stvari i takvi razgovori duboko i daleko držani od javnosti do sada. Ali da je to baš previše rijetka situacija i nije baš", kaže Ogorec.
Samit u Londonu
Nakon napetih razgovora u Bijeloj kući, u Londonu su se okupili čelnici, najvećim dijelom europskih država kako bi raspravili o daljnjoj vojnoj i političkoj podršci Ukrajini, kao i o budućnosti mirovnog procesa.
Ogorec je komentirao da je riječ o okupljanju određene skupine zemalja članica NATO-a, a države su zajedno s Ukrajinom, donijele ključnu odluku. "Na samitu je očito odlučeno za nastavak rata. To je opet legitimno pravo da Ukrajina proba vratiti svoje teritorije, najvjerojatnije vojnim putem jer drugačije neće moći", komentirao je vojni analitičar.
Dalek put do mira
Ogorec također ističe da je još daleko do mira u Ukrajini te da bi do njega došlo prvo se mora postići prekid vatre.
"Mislim da se trebalo ići na postizanje prekida vatre i zaustavljanje ratnih operacija. To se moglo ostvariti. Tek nakon toga bi se otvorio put diplomaciji za cijeli niz aktivnosti koje bi mogle voditi ka miru", rekao je.
Ogorec nam pojašnjava da je to jedan dugoročan i dugotrajni proces. Tada bi se otvorile i mogućnosti da se dogovore i tampon zone, mirovne snage i snage koje bi bile za nadgledanje provedbe mira.
"Ako bi se uspio ostvariti prekid vatre, onda bi se otvorila ta pretpostavka za takve aktivnosti u glavnom diplomatskom planu. No ako se odlučite za nastavak rata, onda tu nema previše diplomacije", zaključuje vojni analitičar Marinko Ogorec.
Ursula von der Leyen je rekla da će sutra obavijestiti države članice EU-a o planovima za jačanje europske obrambene industrije i vojnih sposobnosti EU-a.
Predsjednik Europske komisije, koji je jučer sudjelovao na samitu o Ukrajini u Londonu, tvrdi da je Europi potreban "masivni val obrane, bez ikakvog pitanja". “Želimo trajni mir, ali trajni mir se može graditi samo na snazi, a snaga počinje jačanjem nas samih”, rekla je.
POGLEDAJTE VIDEO: Summit o Ukrajini: 'Predsjednik i premijer ne trebaju se voljeti, ali moraju razgovarati'
