Pepsi, FedEx, IKEA i 340 drugih međunarodnih tvrtki sklopili su tajni sporazum s luksemburškim vlastima koji im je omogućavao izbjegavanje plaćanja poreza, piše Irish Times.
Korporacije su usmjerile stotine milijarde eura kroz luksemburške banke i tako uštedjele milijarde na plaćanje poreza, otkrivaju dokumenti na 28.000 stranica, prikupljeni od 80 novinara iz 26 država svijeta.
Velike su kompanije uz pomoć kompleksnih računovodstvenih i pravnih manevara, prebacivale profit iz država u kojima imaju središta i zemalja u kojima je profit ostvaren, u maleni Luksemburg. Niski porezi na dobit u Luksemburgu omogućavali su im da plate manje od 1 posto poreza na sav profit kojeg bi prebacili u tu zemlju.
Otkriće da su luksemburške vlasti godinama sklapale tajne sporazume s više stotina multinacionalnih kompanija kako bi izbjegle plaćanje poreza stavlja u vrlo neugodnu poziciju predsjednika Europske komisije Jeana-Claudea Junckera, koji je u to vrijeme bio luksemburški ministar financija i premijer.
Glasnogovornik Komisije Margaritis Schinas inzistirao je na tome da je riječ pitanju koje spada u područje državnih potpora, za koju je nadležna povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager.
"Riječ je o tipičnom slučaju državnih potpora", rekao je Schinas, dodajući da sve zemlje članice nastoje stvoriti povoljnu investicijsku klimu za privlačenje ulagača, a da je na Komisiji da istraži i osigura provedbu europskih pravila o tim potporama.
Schinas je ponovio Junckerove riječi da će u ovom slučaju "Komisija učiniti svoj dio posla" i da se on osobno neće u to miješati.
Na pitanje kako se Juncker osjećao jutros kada je čitao novine, Schinas je rekao da je bio "spokojan i cool".
Skupina međunarodnih istraživačkih novinara objavila je da je otkrila tisuće dokumenata koji pokazuju da su multinacionalne kompanije sklapale aranžmane s luksemburškim vlastima, osnivale podružnice u toj zemlji, a zatim internim posuđivanjem unutar kompanija uspijevale izbjeći plaćanje poreza u svojim sjedištima. Zauzvrat su plaćale poreze u Luxembourgu, ali znatno povoljnije nego što bi to platili u zemljama u kojima posluju i imaju sjedište.
Dokumenti pokazuju da je takve aranžmane imalo oko 340 kompanija, među njima Pepsi, Ikea, Accenture, Burberry, Procter & Gamble, Heinz, JP Morgan, FedEx, zatim Amazon, Deutsche Bank itd.
Europska komisija je prošli mjesec otvorila istragu o nekim od tih slučajava kako bi ocijenila jesu li protivni europskim pravilima.
Na upit je li Juncker, koji je bio luksemburški premijer od 1995. do 2013. godine, znao za te aranžmane, Schinas je rekao da je to pitanje na koje trebaju odgovoriti luksemburške vlasti, a ne Europska komisija.
U vezi s tim, Junckeru je u srijedu na njegovoj prvoj konferenciji za novinare od kada je preuzeo dužnost predsjednika Komisije postavljeno pitanje.
"To pitanje zaslužuje opširan odgovor, ali u svakom slučaju Komsiija ima puno pravo to istraživati, a je se ni koji način neću miješati u posao nadležne povjerenice Margrethe Vestager. Neću to učiniti, jer ne bi bilo primjereno. Imam svoje mišljenje o tom pitanju, ali ću ga zadržati za sebe", odgovorio je Juncker.
Šef socijalista u Europskom parlamentu Gianni Pitttella zapitao je preko twittera "je li Juncker, čija je vjerodostojnost u pitanju, na strani europskih građana ili poreznih utajivača".
Junckerov glasnogovornik Schinas je, na upit je li slučajno da je afera izbila nakon što je Juncker najavio da neće drhtati pred premijerima europskih zemalja, odgovorio da nije na njemu da spekulira i da svatko može to interpretirati kako hoće.
