Mađarsko ministarstvo unutarnjih poslova predložilo je proglašavanje 'kriznog stanja zbog masovnih migracija' koje bi stupilo na snagu 15. rujna, a koje bi bilo utemeljeno na zakonima donesenim prošli tjedan, objavio je u četvrtak šef kabineta mađarskog premijera Viktora Orbana.
Ovaj prijedlog bit će prva točka dnevnog reda na sastanku vlade 15. rujna, kazao je Janos Lazar na tjednoj tiskovnoj konferenciji,
Više od 160.000 migranata i izbjeglica s Bliskog istoka, iz Azije i Afrike ušlo je u Mađarsku ove godine pristižući s juga i nastojeći se dohvatiti bogatijih zemalja Europske unije, prije svega Njemačke.
Prema novim zakonima prijelaz preko žičane ograde koju Mađarska instalira na granici predstavlja kazneno djelo i omogućuje vlastima brzu procjenu zahtjeva za azilom na samoj granici.
Ta će ograda, po Lazarovoj najavi, biti gotova početkom listopada, ranije od roka koji je trebao biti 31. listopada.
"Ta ograda visoka 3,5-4 metra bit će odgovarajuća za zaštitu zemlje, posebno ako će policija vršiti ophodnje s druge strane", rekao je Lazar.
Masovno preopterećenje: Austrija obustavila željezničke veze s Mađarskom
Austrijske željeznice (OEBB) obustavile su privremeno veze s Mađarskom zbog "masovnog preopterećenja" svoje mreže nakon priljeva izbjeglica koji žele stići do Njemačke.
U priopćenju objavljenom sredinom dana OEBB iz istih razloga poziva privatne osobe i autobusne kompanije da prestanu dovoziti nove putnike na postaje.
Veliki priljev ljudi, uz mase koje čekaju na kolodvorima, premašuju raspoložive željezničke kapacitete, precizira kompanija.
Dok su izravne veze između Budimpešte i Beča nastavljene u četvrtak ujutro, OEBB je odlučila više ne upućivati vlakove prema Mađarskoj kako bi smanjila broj putnika u povratku.
Priljev izbjeglica je porastao na srpsko-mađarskoj i austrijsko-mađarskoj granici nakon što je za vikend u Njemačku krenulo više tisuća izbjeglica blokiranih u Mađarskoj.
Gotovo svi imigranti koji prelaze preko Mađarske i Austrije pokušavaju stići do Njemačke, bogate zemlje koja je ublažila uvjete prihvata za Sirijce.
U Sloveniji otkriveno 14 sirijskih izbjeglica
Slovenska policija u četvrtak je u ranim jutarnjim satima otkrila 14 sirijskih državljana u selu Donji Lakoš kod Lendave te utvrdila da su ilegalno prešli mađarsko-slovensku granicu, objavila je policijska uprava Murska Sobota.
Sirijske izbjeglice u starosti od 23 do 40 godina privremeno će biti prebačeni u centar za privremeni prihvat stranaca u Postojni, a tretirat će se po zakonu o strancima pa im slijedi predaja mađarskim pograničnim organima.
Utvrđeno je da su oni granicu ilegalno prešli kod mjesta Pince, a primijećeni su dok su lokalnom cestom išli prema Lendavi. Po vlastitom iskazu, namjeravali su ići najprije u Austriju, a onda u Njemačku, objavila je policija, dodajući da i dalje nastavljaju s pooštrenim operativnim mjerama nadzora graničnog područja.
Policija navodi kako spomenuti slučaj još ne govori da će se veći broj izbjeglice iz Mađarske preusmjeriti prema Sloveniji.
Trebali bi primiti 1126 izbjeglica
Slovenija je prije tjedan dana započela pripreme za prihvat izbjeglica koji su sada u državama regije ako bi se "balkanska ruta" zbog postupaka mađarskih vlasti preusmjerila na Sloveniju, ali ne očekuje da će oni dolaziti u većem broju ili se zadržavati jer svi žele u središnju Europu i skandinavske države.
U slučaju nužne potrebe, izbjeglice bi, ako bi se pojavio veći val, mogle biti smještene u 13 općina, a troškove bi preuzela država, koja računa da bi ih mogla smjestiti maksimalno četiri do pet tisuća.
Iako je Slovenija suzdržana prema obvezujućim kvotama za ravnomjerniju raspodjelu izbjeglica i migranata po državama EU-a, slovenski premijer Miro Cerar ističe da se prema onima koji dođu i zatraže azil treba ponašati humano i prihvatiti ih, dok ministar vanjskih poslova Karl Erjavec upozorava da bi moglo doći do konflikata ako bi se izbjeglice u Sloveniji zadržavale protiv njihove volje budući da žele u bogatije države.
Prema planu koji je ovih dana predložio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, Slovenija bi, s obzirom na svoju veličinu, BDP i broj nezaposlenih, trebala primiti 1126 izbjeglica od 160.000 koje treba prerasporediti u okviru predloženih kvota.
