Macronova pobjeda nije samo dobra vijest za Francusku i za Europu, već i dobrodošli lijek za populističku groznicu koja je zahvatila Veliku Britaniju nakon Brexita i SAD nakon dolaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću, piše britanski Guardian u svojoj analizi Macronove pobjede.
Poraz etabliranih političkih stranaka
Ovo "doba bijesa" u Francuskoj i većini velikih zapadnih demokracija, mnogi su građani izražavali ili na glasačkim listićima ili na ulici, vjerujući kako im postojeći politički sustav više ne može ponuditi budućnost. S više od tri milijuna nezaposlenih i devet milijuna ljudi koji žive u siromaštvu, sa školskim sustavom koji ne pruža jednake prilike svima, Francuska, ta zemlja prosvjetiteljstva, prestala je sjati, a njezin je utjecaj u svijetu počeo kopniti - piše Guardian.
Rezultat toga bio je i veliki rizik od pobjede kandidatkinje ekstremne desnice Marine Le Pen. O snazi privlačnosti političkog ekstremizma govorila je i trećina glasova francuskih birača koje je Le Pen dobila na jučer okončanim izborima. Nijedna od starih i etablitranih francuskih političkih stranaka, ni konzervativci ni socijalisti, nisu uspjeli zaustaviti uspon njezinog populističkog pokreta, Nacionalne fronte. Kandiati tih etabliranih stranaka pometeni su već u prvom krugu predsjedničkih izbora i to je bio jedan od najjasnihih znakova u kakvom su odnosu protetstni pokreti naspram političkih elita.
Smijali su mu se kada je osnivao pokret
Guardian piše kako je bilo poterebno da pobijedi jedan novi čovjek, mlad, ali iskusan i pametan, koji nije zagovarao trijumf niti nad lijevim niti nad desnim blokom, već pragmatično ujedinjenjenje najboljih ideja i ljudi s ljevice, centra i desnice. Macron je svoj pokret En Marche! osnovao prije samo godinu dana, uz tadašnji podsmijeh iskusnih politički vođa. No, za kratko vrijeme taj je pokret uspio okupiti čak 270 tisuća članova i postati vodeći u Francuskoj.
Ipak, Macron nikad nije prestao zagovarati ideje koje su u potpunoj opreci s onim populističkima: davao je prednost globalizaciji, ali uz nužnu regulaciju, odbacio je politiku protekcionizma i kraj slobodne trgovine, a građane je pozvao da budu Europljani u obnovljenoj Europi, prihvatio je obvezu Franucske za prihvat izbjeglica i obranio sekularizam. Stajući na kraj podjeli na lijeve i desne, Macron je stvorio centrističku platformu kojom je usporio rastući populizam. O njegovim rezultatima ovisi hoće li na predsjedničkim izborima 2022. godine ekstremna desnica i ekstremna ljevica ponovno doći u priliku za pobjedu, kakvoj su se priblićili na ovima.
Svijet bi, piše Guardian, pažljivo trebao pratiti Macronove poteze. Pobijedi li on populizam i smanji nezaposlenost, a istodobno poveća stabilnost države, mogao bi postati nadahnuće mnogima u Europi.
