Socijaldemokrati premijera Zorana Zaeva i nacionalistička VMRO-DPMNE, koja je vladala Makedonijom više od desetljeća, suočile su se na izborima za gradonačelnike i vijećnike u 50 gradova i općina u kojima Makedonci čine većinu. Etnički Albanci tvore većinu u preostalih 35 gradova i općina.
Pobjeda je i podrška vladi Zorana Zaeva
Stranački dužnosnik socijaldemokrata (SDSM) Mile Zečević objavio je da je njegova stranka pobijedila u 40 gradova i općina nazvavši to "pobjedom demokracije". Pobjeda osigurava socijaldemokratima potporu u implementaciji prozapadne politike.
Premijer Zaev je preuzeo dužnost u svibnju, skoro šest mjeseci nakon izbora održanih u prosincu 2016., čime je okončana dvogodišnja politička kriza oko skandala prisluškivanja koji je doveo do pada prethodne vlade.
Njegov sporazum s političkim strankama etničkih Albanaca, koji čine skoro trećinu stanovništva Makedonije, izazvao je ljutnju nacionalista, koji su u travnju upali u parlament nakon što je na mjesto predsjednika parlamenta izabran etnički Albanac.
Ankete uoči izbora davale su tijesnu prednost vladajućem Socijaldemokratskom savezu Makedonije (SDSM), posebno u Skoplju, gdje je njegov kandidat za gradonačelnika vodio za 2,6 posto u odnosu na konzervativnog protukandidata.
VMRO-DPMNE osporava regularnost izbora
Glavna oporbena konzervativna stranka VMRO-DPMNE do izbora je imala većinu mandata na lokalnoj razini, osvojivši na izborima prije četiri godine 56 od 81 općine, dok su socijaldemokrati tada osvojili četiri općine. VMRO-DPMNE, pojedinačno najveća stranka u parlamentu, dovela je u pitanje regularnost glasanja.
Stranački čelnik i bivši premijer Nikola Gruevski kazao je u nedjelju da je glasanje "proteklo u nedemokratskom ozračju i nepoštenim uvjetima".
Tijekom kampanje premijer Zaev je kazao da će "Makedonija biti 30. članica NATO-a i da će započeti pregovore (o članstvu) sa EU". Također se zauzeo za napredak u razgovorima s Grčkom u razmiricama vezanim uz ime države.
Grčka im blokira ulazak u NATO i EU
Grčka je blokirala makedonske napore da se pridruži NATO-u i EU tvrdeći da preuzimanje imena Makedonija implicira teritorijalne pretenzije prema njenoj sjevernoj pokrajini istoga imena.
Makedonija, bivša jugoslavenska republika od oko 2 milijuna stanovnika, proglasila je 1991. neovisnost, izbjegla ratna događanja koja su pratila raspad bivše Jugoslavije, ali je nešto kasnije doživjela pobunu svoje brojčano jake albanske manjine, što je 2001. zamalo dovelo do raspada zemlje.
Drugi krug izbora bit će održan 29. listopada.
