Ovaj je sustav ozbiljno predložio i Englez William Willett u članku "Gubitak dnevnog svjetla", objavljenom 1907. godine, ali unatoč snažnom lobiranju nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati. Začetnikom podjele računanja vremena na ljetno i zimsko smatra se novozelandski entomolog George Vernon Hudson koji se bavio skupljanjem i proučavanjem kukaca pa su stoga njegova istraživanja ovisila i o duljini sunčeve svjetlosti tijekom dana.
Prvo Nijemci, onda ostatak svijeta
Hudson je 1895. došao na ideju da bi se vrijeme moglo pomaknuti dva sata unaprijed kako bi se tijekom ljetnog vremena iskoristilo više danjeg svjetla u popodnevnim satima. Ideju su prvi praktično ostvarili Nijemci tijekom Prvog svjetskog rata, 1916. godine, a zatim su tu promjenu prihvatili Britanci i SAD.
Osim Hrvatske, u kojoj je ljetno računanje vremena uvedeno 1983. godine, sat unaprijed u Europi su pomakli stanovnici svih zemalja, osim Islanda, te više od 70 država u svijetu. Osim Europe, SAD-a i Kanade, kazaljke naprijed pomiču se i u većini zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, u Meksiku, Kubi, Grenlandu.
Štedi se na struji
Ljetno računanje vremena nikad nije koristio velik dio zemalja tropskog pojasa jer u tim zemljama ljeto traje cijelu godinu pa danjeg svjetla ima dovoljno tijekom cijele godine, a ono ne koristi i veći broj zemalja u Africi i Južnoj Americi.
Jedna od osnovnih zadaća uvođenja ljetnog računanja vremena bilo je smanjiti izdatke za električnu energiju na način da se tijekom dana koristi danje svjetlo što je više moguće. U sjevernoj hemisferi ljetno vrijeme obično započinje zadnje nedjelje u ožujku ili prve nedjelje u travnju, a završava zadnje nedjelje u listopadu.
No, ima i iznimaka. Tako od d 2007. godine SAD i Kanada počinju ljetno računanje vremena s drugom nedjeljom u ožujku, a završavaju s prvom nedjeljom u studenome.
Zbog prodaje slatkiša, Amerika pomiče vrijeme
Do 2006. ljetno računanje vremena u SAD-u završavao je također zadnjeg vikenda u listopadu, prije Noći vještica. Tada je na Noć vještica mrak nastupio naglo ranije u odnosu na dane prije pomicanja sata unatrag pa su roditelja djeci noću zabranjivali odlazak u maškare, a ona koja su išla imala su veći rizik od stradavanja u prometu.
Evo što vam može učiniti manjak od samo dva sata sna
Također, što je manje djece išlo u maškare dućani su djeci prodavali manje slatkiša. Zato je u SAD-u ljetno računanje vremena 2007. prebačeno na prvu nedjelju u studenom kako bi se proizvođačima slatkiša omogućio veći profit, a djeci veću sigurnost u prometu.
EU donijela direktivu o datumima pomicanja sata
Većina članica EU uvela je ljetno računanje vremena tijekom 70-tih godina prošlog stoljeća, a smjernicama Europskog parlamenta i Vijeća kao početak njegova računanja određena je zadnja nedjelja ožujka, a završetkom zadnja nedjelja u listopadu. Zamjenik ravnatelja Državnog zavoda za mjeriteljstvo Božidar Ljubić rekao je da je EU u veljači ove godine izdala Direktivu vezanu uz početak i završetak ljetnog računanja vremena za razdoblje od 2017. do 2021.
Postoji mogućnost i da naša zemlja, sukladno toj Direktivi, donese uredbu o ljetnom računanju vremena koja će se odnositi na to petogodišnje razdoblje. Naime, u skladu sa Smjernicom Europskog parlamenta i Vijeća iz 2001. godine Europska komisija dužna je svakih pet godina objavljivati priopćenje kojim daje raspored datuma na koje će počinjati i završavati ljetno računanje vremena.
Gubitak sna ljudi teško podnose
Iako ima svoje prednosti, ljetno računanje vremena svim državama ne donosi jednake koristi te su neke među njima ocijenile da im ušteda energije, smanjenja prometnih nesreća i kriminala i ostalih čimbenika koji se nastoje ublažiti tim sustavom nisu bitno promijenjena. Također, psiholozi i drugi stručnjaci za spavanje tvrde kako se većina ljudi teže prilagođava proljetnom, nego li jesenskom pomicanju vremena upravo zato što gubimo jedan sat sna.
Spavate li manje od šest sati prijeti vam velika opasnost