U posljednja dva tjedna nije se znalo tko koga mlati u Beogradu; huligani, prosvjednici i policija, među kojima su najgore prolazili prosvjednici.
"U nekim gradovima je to bilo nasilje ili uhićenja policije, a u nekima kao u Šapcu, gdje smo bili prije dva tjedna, nasilje od plaćenih batinaša i kriminalaca koji su bliski Srpskoj naprednoj stranci", rekao je Dobrica Veselinović iz inicijative "Ne davimo Beograd".
Vučić shvatio da mora popustiti
U više od 50 gradova diljem Srbije tisuće prosvjednika blokiralo je prometnice, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na koncu je pristao povući Zakon o eksproprijaciji i predložiti parlamentu izmjene i dopune Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi.
"Ja sam kriv, ja sam se jeo sve vrijeme iznutra zato što sam znao da nisam dovoljno pažnje tome posvetio. Zato što sam mislio da drugi ljudi brinu", kazao je Vučić.
"Kada poduzimate nešto ne možete uvijek zadovoljiti sve interese, ali nemamo pravo uništavati živote većeg broja ljudi nego što je to bilo predviđeno prvobitnim ljudima". U prijevodu, bilo je predviđeno uništiti život dijelu ljudi. No, jesu li ovi prosvjedi i povlačenje zakona najveći politički poraz Vučića dosad?
'Njegova stabilnost je velika'
"Ne može ova masa ljudi ugroziti Vučića, doslovce ga skinuti s vlasti. On ima svoje naprednjake doslovce svuda, u svakom odboru, u svakom vrtiću, školi. Njegova politička mreža je nevjerojatna. Njegova stabilnost je velika", rekao je za RTL Direkt politički analitičar Branimir Vidmarović.
"Mi i dalje imamo pet mjeseci do izbora u Srbiji. Iz ovoga što vidimo sada, njegova politička snaga nije previše ugrožena. Definitivno je već nakon prvog dana protesta shvatio da kroz rejtinge i istraživanja javnog mijenja ovo nije pitanje na kojem treba biti jak i čvrst nego, što je rijetko slučaj, treba popustiti", komentirao je politički analitičar Nikola Parun.
Litij je budućnost, ali ne za Srbiju
U čemu je ustvari problem? Litij je budućnost - traženiji je od nafte, bez njega nema baterija za električne automobile, a za srpski litij zainteresirana je bila i bivša njemačka kancelarka Angela Merkel.
"Ta dobit koju bi Republika Srbija i građani trebali imati od tog litija uopće nije toliko velika. Pored toga, procjene su da bi to učinilo veliku štetu i posljedice po životnu sredinu", rekao je Veselinović.
Ekološki aktivisti bili su uvjereni da bi početkom rada rudnika za litij pola Srbije ostalo bez pitke vode. Sporni zakon, koji je sada povučen, skrojen je kao klasična otimačina u korist kompanije Rio Tinto, megakorporacije, druge najveće rudarske tvrtke na svijetu za koju je radio i Henry Kissinger.
"Tu su ljudi došli ja mislim bijesni i isfrustrirani zbog serije pitanja i serije stvari koje vlast u Srbiji radi. Taj ekološki moment je bio jedan od najvećih okidača i motiva za građane da izađu na ove prosvjede", rekao je Parun.
Ipak, šefovi udruga koji su i pokrenuli prosvjede najavljuju jedan i ovog vikenda te imaju jedinstvenu poruku - Vučiću ne treba vjerovati.
