Libanonski premijer Saad al-Hariri objavio je u utorak da podnosi ostavku jer se našao u "slijepoj ulici" pokušavajući riješiti krizu nastalu zbog masovnih prosvjeda protiv vladajuće elite.
Hariri (49), koji je sunit, obratio se naciji putem televizije nakon što su pristaše lojalne šijitskim skupinama Hazbollah i Amal napale i uništile prosvjedni logor koji su podignuli protuvladini prosvjednici u Bejrutu.
Libanon je paraliziran dosad neviđenim valom prosvjeda protiv rasta korupcije političke klase koja je kolektivno dovela zemlju u najtežu gospodarsku krizu od građanskog rata 1975. - 1990.
"13 dana libanonski narod čeka odluku o političkom rješenju koje bi zaustavilo propadanje (gospodarstva). Pokušao sam u tom razdoblju naći put za izlazak, slušati glas naroda", rekao je Hariri.
Prije tjedan dana premijer je najavio paket reforma koje uključuju simbolično smanjenje plaća ministara i zastupnika za polovicu, kao i mjere za uravnoteženje javnih financija koje se dugo odgađalo.
"Vrijeme je da se svi šokiramo u suočavanju s krizom. Odlazim sada u (predsjedničku) palaču Baabdu podnijeti ostavku. Svim partnerima u političkom životu: naša je dužnost danas znati kako zaštititi Libanon i oživiti njegovo gospodarstvo", rekao je Hariri suočen s "voljom brojnih Libanonaca koji su izišli na ulice tražeći promjene".
Nasilje
U središtu glavnoga grada Bejruta, muškarci odjeveni u crno i naoružani palicama napali su prosvjedni logor koji je bio središnja točka za organiziranje skupova protiv elita. Nemiri su dodatno pogoršali akutnu gospodarsku krizu, izazvali nestašicu tvrde valute i oslabili libanonsku funtu vezanu uz stranu valutu.
Libanon je među najzaduženijim zemljama u svijetu, a nezaposlenost iznosi 37 posto. Gospodarstvo je teško pogođeno političkom paralizom i regionalnim sukobima.
Nasilje je izbilo u Bejrutu nakon što je vođa Hezbolaha Sayyed Hassan Nasrallah prošli tjedan rekao da bi trebalo otvoriti ceste koje su zatvorili prosvjednici te natuknuo da te ljude financiraju "strani neprijatelji zemlje" služeći se njima za ostvarenje vlastitih interesa.
Aktualni nemiri najteži su u Bejrutu od 2008., kada su Hezbollahovi borci preuzeli kontrolu nad glavnim gradom u kratkom oružanom sukobu s libanonskim protivnicima odanima Hariju.
Prosvjedi su izbili 17. listopada nakon što je vlada objavila novi porez na pozive putem aplikacije WhatsApp. Vlada je brzo odustala od te mjere, ali nije uspjela spriječiti širenje pobune cijelom zemljom - od Tripolija na sjeveru do Tira na jugu.
Prosvjednici su uspjeli u nedjelju pokazati dosad neviđeno jedinstvo u viševjerskom i višeetničkom Libanonu formirajući ljudski lanac od sjevera od juga zemlje dug čak 170 kilometara. Mediji su to nazvali simbolom mobilizacije bez presedana kako po opsegu tako i po skladu u povijesti Libanona, podsjeća agencija France press.
Tijekom pobune prosvjednici su izvikivali slogane: "Revolucijo" i "Narod želi pad režima".
Sadašnja vlada na čelu s Haririjem treća je koja je pala otkako je on preuzeo dužnost 2009. Hariri odavno uživa podršku Saudijske Arabije, a sam je sin milijardera i bivšeg premijera Rafica Haririja ubijenog 2005.
