OPASNA IGRA /

Crni scenarij prijeti svijetu: Hoće li Trump povući taj potez? 'To bi gurnulo u kaos'

Riječ je o malom otoku ali smatra se ključnim jer Iran preko njega izvozi 90 posto nafte

20.3.2026.

12:51

Katarina Dimitrijević Hrnjkaš

Profimedia

Dok se napetosti na Bliskom istoku dodatno zaoštravaju, Sjedinjene Američke Države razmatraju radikalan potez koji bi mogao imati globalne posljedice. Prema navodima više izvora, administracija Donalda Trumpa razmatra mogućnost okupacije ili blokade iranskog otoka Hark – ključne točke kroz koju prolazi čak 90 posto iranskog izvoza nafte – kako bi natjerala Teheran na ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca.

Riječ je o jednom od najosjetljivijih energetskih čvorišta na svijetu, čija je blokada već uzdrmala tržišta i podigla cijene nafte. Iako konačna odluka još nije donesena, sama činjenica da se razmatra vojna intervencija na ovako strateškom mjestu otvara pitanje – je li svijet na pragu nove eskalacije koja bi mogla prerasti u širi sukob s ozbiljnim posljedicama za globalno gospodarstvo?

Prema izvješću u Axiosu koje je prenio The Guardian, Trumpova administracija razmatra okupaciju ili blokadu iranskog otoka Hark kako bi izvršila pritisak na Iran da ponovno otvori Hormuški tjesnac. U izvješću se citiraju četiri izvora koji su svi govorili pod uvjetom anonimnosti.

TOTALNI RAT? /

Gore rafinerije! Arapi prijete, ali zašto ne uzvraćaju? Avdagić: 'Postoji strah jači od svega'

"Želi da Hormuz bude otvoren. Ako mora zauzeti otok Hark da bi to ostvario, to će se dogoditi. Ako odluči izvršiti obalnu invaziju, to će se dogoditi. Ali ta odluka još nije donesena", rekao je visoki dužnosnik administracije za Axios.

"Oduvijek smo imali čizme na terenu u sukobima pod svakim predsjednikom, uključujući i Trumpa. Znam da je ovo fiksacija u medijima i razumijem politiku, ali predsjednik će učiniti ono što je ispravno", rekao je drugi visoki dužnosnik. Još nije donesena nikakva odluka, rekao je dužnosnik.

Osam kilometara dugi otok i energetsko srce Irana

Inače, Hark je koraljni otok dug osam kilometara u Perzijskom zaljevu. Udaljen je oko 26 kilometara od kopna, ključno je središte za preradu nafte u Iranu, kroz koje obično prolazi 90 posto izvoza nafte te zemlje. Otok je uglavnom ostao netaknut američko-izraelskim napadima tijekom prva dva tjedna rata.

SAD su ga već bombardirale, ali vojne instalacije na otoku, postrojenja za izvoz nafte ostala su netaknuta.

No napad na otok ne bi bio bezazlen. Uništavanje ovog koraljnog otoka ili oštećenje izvoznog mjesta „nosi rizik uzrokovanja porasta cijene nafte koji oblikuje gospodarstvo, a koji neće brzo pasti“, tvrdi Lynette Nusbacher, bivša časnica britanske obavještajne službe.

Izrael ga nije napao u prošlogodišnjem dvanaestodnevnom ratu, a popravak njegove složene infrastrukture mogao bi potrajati godinama.

Postoji i dugoročniji politički argument. "Otok Hark dovoljno je važan za iransko gospodarstvo da bi uništavanje njegovih postrojenja značilo odustajanje od svake pretpostavke da se rat vodi s ciljem da bi se Iranu osigurala bolja budućnost", smatra Nusbacher, jer bi se time potencijalnom novom režimu uskratili ključni prihodi od nafte.

Pokušaj zauzimanja otoka, s obzirom na njegovu veličinu, vjerojatno bi zahtijevao opsežnu i dugotrajnu operaciju, znatno veću od tipičnog upada specijalnih snaga. Iako bi američko preuzimanje teorija dalo Bijeloj kući polugu pritiska na Teheran, Neil Quilliam iz think-tanka Chatham House upozorava da bi takav potez vrlo vjerojatno bio kontraproduktivan.

Guranje prema kaosu

“Ako bi ga SAD zauzele, došlo bi do razdvajanja iranske naftne industrije. Iran bi imao proizvodnju, ali ne bi mogao izvoziti, dok SAD ne bi mogle proizvoditi. To bi uzdrmalo tržišta i gurnulo ih u kaos; to bi bio pravi zastoj", rekao je analitičar.

Postoji i dugoročniji politički argument. "Otok Hark je dovoljno važan za iransko gospodarstvo da bi uništavanje njegovih postrojenja odustalo od svake pretenzije vođenja rata kako bi se stvorila svjetlija budućnost za Iran “, tvrdi Nusbacher, jer bi to uskratilo nasljednom režimu vitalne prihode od nafte.

Napor zauzimanja otoka, s obzirom na njegovu veličinu, vjerojatno bi zahtijevao opsežnu i dugotrajnu operaciju, veću od tipičnog upada specijalnih snaga. Iako bi američka zabrana u teoriji dala Bijeloj kući prednost nad Teheranom, Neil Quilliam iz thinktanka Chatham House tvrdio je da je vrlo vjerojatno da bi takav napor bio samoporažavajući.

'To bi tržišta dovela u krizu'

„Ako bi SAD to preuzele, onda odvajate iransku naftnu industriju. Iran bi imao proizvodnju, ali ne bi mogao izvoziti, dok SAD ne bi mogle proizvoditi. To bi dovelo tržišta u krizu; to je pravi zastoj“, rekao je analitičar.

Galerija - Rakete padaju na Siriju iako ona nije dio sukoba

Raketa greškom pala na selo, ljudi su u šoku: 'Ovo još nismo vidjeli'

O ovom se otoku naveliko pisalo po svim svjetskim medijima jer sa svojom malom površinom zbog onoga što je na njemu bilo kakav udar može imati posljedice koje će osjetiti svijet.

Tako ga je Politico nazvao "sićušnim" otokom koji je odgovoran skoro za sav izvoz nafte iz Irana.

'Ako ih uništimo, trebat će vjećnost da ih obnove'

"Možemo im uništiti naftu na otoku Hark", rekao je Trump novinarima u utorak. "Jedino što nismo uništili bila je nafta, jer ako uništimo, ja ih zovem cijevima... trebat će im vječnost da se obnove.", ustvrdio je Trump.

No njegova prijetnja o mogućem napadu nije bezazlena ni za samog Trumpa, navodi Politico jer bi napad na Hark mogao biti okidač da Iran pokrene potpuno rat protiv energetske infrastrukture diljem Perzijskog zaljeva. Sve veći sukob na Bliskom istoku, koji uključuje uništavanje naftnih polja, luka i skladišta prirodnog plina, mogao bi uzrokovati nagli porast cijena sirove nafte i približiti svijet recesiji.

Ako Trump ostvari svoju prijetnju, to bi moglo ohrabriti iranske tvrdolinijaše i otežati SAD-u pronalaženje pragmatičnih vođa s kojima bi mogao surađivati nakon sukoba, rekao je Michael Rubin, koji je bio viši savjetnik Pentagona za Iran i Irak u administraciji Georgea W. Busha.

"Lekcija koju smo naučili u Iraku bila je da ne uništavate infrastrukturu zemlje koju želite imati kao saveznika dan nakon promjene režima", rekao je.

Politico je moguće scenarije vezana za ovaj otok:

Okupacija Hark

Trumpovi komentari ukazuju na to da je njegov plan za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca tako da preuzme kontrolu nad Hark, lišiti tako iranski režim prihoda od nafte i prisiliti ga na razoružanje.

Jedna od mogućih taktika je da blokada nafte, tako da američki brodovi okruže otok i da se spriječi punjenje tankera.

Ekspedicijska jedinica marinaca pokrenula bi potom kopnenu invaziju radi preuzimanje kontrole nad naftnim terminalom na otoku. To bi bila najrizičnija operaciju američkih snaga od izbijanja rata.

Newt Gingrich, bivši republikanski predsjednik Zastupničkog doma i bliski saveznik predsjednika, rekao je: "Ako to učinimo, ako u tome uspijemo, onda, iskreno, predsjednik može nastaviti rat koliko god treba jer će cijena nafte pasti". Po njemu bi ljudi "ponovno bili zadovoljni stopom inflacije, te da će se ostatak svijeta opustiti".

Uništenje Hark

U jednom od scenarija moguće je uništenje infrastrukture na otoku.

"Samo jedna jednostavna riječ i cijevi će također nestati", rekao je novinarima, misleći na naftnu infrastrukturu. No ako se uništi žila kucavica režima i udari na prihode od nafte, to bi mogao biti okidač za novu fazu odmazde.

Nije samo Hark

Iran ima i druge metode za dopremanje nafte na tržište, režim je godinama gradio alternativne načine izvoza svoje sirove nafte, rekao je Anas Alhajji, stručnjak za globalna energetska tržišta. Postoje dokazi da ih režim počinje koristiti.

Iran godinama nastoji izbjeći sankcije na svoju naftu surađujući s Kinom. Ima nekoliko luka u Perzijskom zaljevu gdje manji brodovi mogu neopaženo utovarivati naftu. Kina ima luke u kojima se ona može tajno istovariti, rekao je Anas Alhajji i dodao: "Oni doslovno mogu djelovati bez otoka Hark, bez ikakvih problema."

PRISEGA U SLUNJU /

Milanović o Vijeću za nacionalnu sigurnost: 'Da lupim petama i dotrčim kada to Plenkoviću padne na pamet!?'

Iran je također izgradio naftovode. Jedan završava u Perzijskom zaljevu blizu granice s Irakom, gdje brodovi mogu utovarivati naftu. Drugi naftovod ide prema jugu, zaobilazeći Hormuški tjesnac.

"Ono što sada vidimo jest da se odande istovaruju tankeri, što znači da to koriste za slučaj da otok Hark bude napadnut"“, rekao je Alhajji.

POGLEDAJTE VIDEO Je li rat samo izlika za poskupljenja? Stručnjaci: 'Prirodna ljudska pohlepa i profiterstvo'