U intervjuu koji je u ponedeljak objavio austrijski Kurir, predsjednik Kosova Hashim Thaci posebnu carinu na proizvode iz Srbije je komentirao riječima da je "Kosovo bilo prinuđeno na neki način poduzeti takve mjere" i odmah dodao:
"Pokušat ćemo ne otežavati dijalog. Ali ni Srbija ne smije postavljati uvjete za nastavak dijaloga. Nadam se da će blokada ubrzo biti okončana."
Ovoga puta nije u pitanju tek puko ublažavanje retorike i pomirljivi diplomatski rječnik nego realan strah od podrške jedine sile koji Kosovari priznaju - SAD-a.
Zaokret Kosovara nakon znakovite kritike SAD-a
"Na Kosovu vlada takva geopolitička percepcija u kojoj postoji strah samo od Amerike. Mislim da bi ozbiljan pritisak Amerike doveo do brzog ukidanja taksi. Europa ima poluge pritiska, ali nema autoritet", istaknuo je za DW politički analitičar Dragomir Anđelković. U prilog toj tezi ide i to što su i kosovski lideri krenuli u medijsku akciju javne zahvalnosti Americi za sve što je učinila za nezavisnost Kosova i upozorenja da nepromišljeni i populistički potezi mogu ugroziti daljnju američku podršku.
Time se Kosovo vjerojatno pokušava osigurati od toga da američki pritisak od znakovite kritike ne preraste u nešto konretnije. "Jedna stvar je retorički pritisak, a druga stvar je efikasan pritisak. Je li ovo reakcija reda radi ili početak stvarne akcije – to znaju samo u Washingtonu", ističe Anđelković.
'Na Kosovu ne postoji proeuropski političar'
Ravnateljica Centra euroatlantske studije Jelena Milić ističe ključan problem EU-a, pod čijim su se pokroviteljstvom Srbija i njena bivša pokrajina obvezale riješiti sva otvorena pitanja. U pet godina ne da nema napretka, nego se stanje samo pogoršava, a posljednji potezi - uvođenje carina i osnivanje vojske Kosova digli su na noge i zapad. "Europska unija je već dugo posrednik koji njeguje mekši i principijelniji pristup od često crno-bijelog pristupa američke strane", ističe Jelena Milić, ističući kako je to više snaga nego slabost EU-a.
Dok SAD još od bombardiranja Miloševićeve Srbije daje bezrezervnu podršku Kosovu, Unija teško može postići jasan stav jer neke njene članice niti ne priznaju Kosovo. Dodatni problem je to što ni na Kosovu ne postoje proeuropski političari ni proeuropski birači. "Ta priča kosovskih političara da su oni za EU i NATO jednostavno nije uvjerljiva: ako si za EU i NATO onda slušaš što ti oni govore i ponašaš se kao njihov partner“, ističe.
Činjenicu da Kosovo reagira samo na pritiske Amerike Jelena Milić objašnjava naivnim shvaćanjem diplomacije kosovskih dužnosnika, koji pogrešno igraju na kartu određenih neslaganja između EU-a i Amerike. "A mislim da su se malo i zaigrali. To je loše za europsku perspektivu Kosova, kao što mislim da je loša i glasna šutnja Njemačke tim povodom", ističe.
Angažman SAD-a za sobom povlači i Ruse?
Za razliku od tromog EU-a koji se vodi principima, SAD koji se vodi silom u trenu bi mogao okončati krizu na Kosovu, no tako nešto bi gotovo sigurno u cijelu priču uključilo i Rusiju, odnosno barem se tako nadaju srpski političari. "To prije svega ovisi o tome želi li Amerika da se pregovori nastave i dalje pod okriljem Unije ili je spremna izravnije se uključiti. Beograd bi u slučaju promjene formata svakako tražio da se uključi i Rusija jer ne bi htio svoju sudbinu prepustiti samo SAD-u", ističe Anđelković.
Trenutačno, moderaratorskoj ulozi EU-a smeta još jedan detalj - predstojeći izbori za EU parlament. "To znači da ne možemo imati velika očekivanja od dijaloga Beograda i Prištine sve dok ne vidimo novi odnos snaga unutar EU-a", ocjena je Anđelkovića.
Potez Beograda koji sve baca u vodu
No još jedni izbori bi lako mogli paralizirati pregovore i cijeli mirovni proces - u Srbiji se već neko vrijeme najavljuje mogućnost izvanrednih izbora, čeka se samo konačni rasplet oko carina. Milić to vidi kao veliku priliku, ali i opasnost.
"Ako dođe do izbora, nadam se da će srpska javnost prije svega saznati od vlasti kako vide kompromis s Kosovom. Na kraju, oni će morati početi graditi demokratski konsenzus za tako nešto", kaže Milić ističući kako je jednostavno nužno iznaći rješenje prihvatljivo Srbiji, EU-u, SAD-u i Kosovu. Sve drugo, smatra, gura Srbiju u autokratiju, a ako Zapad prisili Srbiju da prizna Kosovo ovakvo kakvo je, to bi sigurno odvratilo Srbiju od Europe.
Ako dođe do izbora - sve staje
Slično misli i Anđelković, koji u slučaju pritisaka Zapada, izvanredne izbore vidi kao polugu koja zaustavlja sve pregovore. "Beograd nastavak dijaloga nije povezao samo s ukidanjem carina nego i s obavezom Prištine da ispuni obaveze oko Zajednice srpskih općina. Ako se to ne ispuni, Beograd će biti prisiljen raspisati izbore kako bi taj proces na neki način obesmislio i kupio vrijeme.
Ako dođe do izbora, sve staje, morat će se pričekati ishod izbora EU-a, a onda se već ulazi u početak nove predsjedničke kampanje u Americi. Izbori svakako jesu način da se taj pritisak popust"“, napominje Anđelković.
